Podsticaj za samozapošljavanje – nedovoljna zastupljenost žena

Foto: Arhiva

Žena kćerka, majka, supruga, sestra kao takva poštovana i prihvaćena je u društvu. Žena šef, direktor, poslodavac, profesor, mentor… E tu se ugao gledanja već malo mijenja.

Naše društvo još uvijek pomalo kritički, odnosno sa rezervom, posmatra uspješne žene u biznisu. Stereotipi tipa, žena treba da rađa, ženi je mjesto u kuhinji, slični seksistički i šovinistički komentari  prisutni su a, nažalost, i vrlo često prihvatljivi u  javnom mnijenju.

Možda se upravo iz tog razloga, žene rjeđe odlučuju prijaviti na konkurs koji za njih  predviđa liderske pozicije.

Prema informacijama koje smo dobili od brčanskog Zavoda za zapošljavanje, koji godinama unazad  realizuje  Program samozapošljavanja  u privredi i  poljoprivredi, uočavamo da je u Programu za 2020. godinu od ukupno 49 aplikanata koji su dobili podsticaj, samo 17 osoba ženskog pola.  Razlika se uočava i u Programu samozapošljavanja koji se odnosi na poljoprivredu. Od 31 lica koje je zadovoljilo kriterijume programa, samo njih 9 su žene. Kod programa koji se tiče samozapošljavanja u poljoprivredi vrlo često se kao problem pojavljuje i činjenica da su poljoprivredna zemljišta uglavnom u vlasništvu muškaraca.

Iz Zavoda naglašavaju da su bodovali  i ocjenjivali sam kvalitet predloženih biznis planova te da na to ne utiče pol i da po tom osnovu nije bilo nikakve dikriminacije.

Mnogi u gradu na Savi, ipak smatraju da se za prolaz u Programu samozapošljavanja ne stavlja akcent na kvalitet biznis plana koliko na stranačku pripadnost ili lojalnost određenoj opciji koja je, prema tvrdnjama mnogih, presudna.

Ovaj članak je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Omladinskog centra “Vermont” i Otisak.ba i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.