Plenković: Oluja spriječila nove Srebrenice; Dačić: Antisrpska histerija

    Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Vlada Republike Hrvatske usvojila zakon o pravima veterana.

    Plenković kazao da je domoljublje hrvatskih boraca Hrvatsku dovelo do nezavisnosti i međunarodnog priznanja [EPA]

    Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je operacija “Oluja” 1995. godine značila i strateški preokret odnosa u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo reakciju iz Vlade Srbije.

    “Ta operacija spriječila je nove Srebrenice te je zahvaljujući ‘Oluji’ došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma”, kazao je Plenković na obraćanju tokom polaganja vijenaca na zagrebačkom groblju Mirogoj.

    Na ovu izjavu oštro je reagirao prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. Kazao je da se tako ne grade dobrosusjedski odnosi, već “povampiruje antisrpska histerija u Hrvatskoj”.

    “O kakvoj velikosrpskoj politici govori hrvatski premijer Plenković, kada je Hrvatska proterala vise od 250 hiljada i ubila više hiljada svojih građana?”, pita Dačić i tvrdi da je srpski narod bio konstitutivni narod Hrvatske, i da su Srbi na toj teritoriji živjeli stoljećima, a danas ih ima manje od pet posto.

    “Posebno je licemerno tvrditi da su time sprečili novu Srebrenicu, što znaci da su unapred ubijali svoje građane, Srbe iz Hrvatske”, naveo je Dačić u izjavi dostavljenoj Tanjugu.

    Usvojen zakon o veteranima

    Uoči 5. augusta, koji se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Vlada je na sjednici u Kninu prihvatila, kako je definirano, prijedlog Zakona o braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih porodica.

    Zakon ujedinjuje njihova statusna i materijalna prava. Prema ovom Zakonu, veterani bi išli u prijevremenu penziju, imat će zagarantiranu najnižu penziju i lakše će se zapošljavati. Ne zna se koliko će novca za ovo biti potrebno. Ovim Zakonom, po riječima premijera Andreja Plenkovića, trebale bi biti popunjene praznine i ispravljeni nedostaci i nepravde koje su dosad postojale.

    Vlada Hrvatske je donijela i niz zaključaka kojima se želi ekonomski pomoći Kninu kako bi se spriječio odlazak stanovnika iz toga grada, povećao kvalitet života i poboljšala saobraćajna povezanost.

    Čestitke hrvatskom narodu

    Hrvatski premijer je u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja uputio čestitku hrvatskom narodu, naglasivši da je domoljublje hrvatskih boraca Hrvatsku dovelo do nezavisnosti i međunarodnog priznanja.

    “S ponosom se prisjećamo veličanstvene vojno-redarstvene operacije ‘Oluje’ kojom je oslobođen najveći dio tada okupiranih područja Republike Hrvatske. Oluja je označila pobjedu u Domovinskom ratu i konačni poraz politike velikosrpskog Miloševićevog režima te su stvoreni preduvjeti za promjenu strateškog odnosa snaga u BiH koji su doveli do Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma”, podsjetio je Plenković.

    Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u svojoj čestitci povodom “Oluje” istakla da je 5. august 1995. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj historiji.

    “Peti kolovoza 1995. jedan je od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti, dan kada smo pod vodstvom našega prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana blistavom vojnom pobjedom okrunili svoju višestoljetnu borbu za nacionalnu slobodu i državnu neovisnost, potvrdili svoj međunarodni položaj i osigurali demokratski razvoj našem društvu. Taj veliki dan ispunjava nas ponosom, ali ujedno nas i obvezuje na ustrajnost u izgradnji države u kojoj će svaki naš građanin u punoj mjeri ostvarivati svoje životne težnje i pridonositi općem dobru”, poručila je hrvatska predsjednica.

    Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je istakao kako Hrvatska slavi pobjedu vojske, policije i cijelog hrvatskog naroda izvojevanu u akciji “Oluja” za državu, slobodu i demokratiju.

    “Oluja je bila odlučujuća bitka, koja je hrvatskom narodu nakon pet godina velikosrpske agresije donijela mir i slobodu, spojila Hrvatsku u cjeloviti državni prostor i potvrdila oslobodilački karakter Domovinskog rata, njegovu legitimnost u obrani svojeg naroda, države i njezina nacionalnog identiteta”, navodi Jandroković.

    Čestitke povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja uputio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

    On je istakao važnost zajedništva, solidarnosti i pravednosti kao okvira koji “daje sigurnost, uklanja neplodne konflikte, omogućuje pozitivno ozračje u kojem do izražaja mogu doći svi naši potencijali , u kojem će naša mladost, u svojoj Domovini, realizirati svoje ambicije i svoje snove”.

    “Slobodu, samostalnost, neovisnost, i, u konačnici, mogućnost da u miru i u demokratskom ambijentu gradimo svoju zemlju, dugujemo prije svega našim braniteljima i njihovoj velikoj žrtvi. Taj dug nas obvezuje da budemo dostojni njihova djela, da sve svoje snage, znanje i energiju uložimo u stvaranje prosperitetne i uspješne Hrvatske, da naraštajima što dolaze ostavimo zemlju koja se ne boji izazova i koja na njih ima prave odgovore”, istakao je Bandić.

    Ranije u petak državni vrh Hrvatske položio je vijence i zapalio svijeće na zagrebačkom groblju Mirogoju.

    U izaslanstvu su bili Plenković, Jandroković i izaslanica predsjednice Hrvatske Maja Čavlović.

    Krivična prijava i izvinjenje

    U međuvremenu, udruženje Documenta podnijelo je krivičnu prijavu hrvatskom Državnom odvjetništvu protiv nepoznatog počinioca za zločine tokom akcije “Oluja” i nakon nje u okolini Knina kada je ubijeno deset srpskih civila.

    Podsjećaju da su državna tužilaštva u Hrvatskoj za ratne zločine tokom “Oluje” i nakon nje, podigla tek tri optužnice, a sudovi do sada donijeli dvije pravosnažne presude. U isto vrijeme, okupilo se 20-ak članova predstavnika veteranskih udruženja iz Domovinskog rata nezadovoljnih podnošenjem krivične prijave.

    ”Podnijeli smo kaznenu prijavu zato što se u Hrvatskoj prije svega naglasak stavlja na pobjedu i samo na činjenicu da su se nakon provedene akcije mogli u svoja sela i mjesta vratiti svi oni koji su bili prognani nakon etničkog čišćenja 91 do 95. a u sjeni ostaju sudbine svih onih koji su ubijeni, čije su kuće zapaljene i onih koji su mjesecima od početka akcije i nakon nje do sredine studenog stradali”, istakla je Vesna Teršelič, predstavnica udruženja Documenta.

    Istovremeno, Inicijativa mladih za ljudska prava uručila je beogradskoj Suzi peticiju izvinjenja za kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon “Oluje”.

    Peticijom “Isprika žrtvama Oluje“, koja je predana u četvrtak, građani pozivaju i Vladu Hrvatske da uputi izvinjenje za sva kršenja ljudskih prava počinjena za vrijeme i nakon operacije “Oluja”, a do sada je prikupljeno više od 600 potpisa.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    + thirty one = thirty seven