U Sarajevu je održana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o otvorenim bilateralnim pitanjima, javlja Al Jazeera.
Ugovor o evropskom partnerstvu, protokol o saradnji na traženju nestalih, ugovor o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, sporazum o saradnji u oblasti turizma i memorandum o saradnji mladih potpisani su nakon druge zajedničke sjednice.
Niz potpisanih dokumenata svjedoči o dobrosusjedskoj saradnji koja se želi samo nadograditi, zaključili su čelnici izvršnih vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Restrukturiranje Agrokora, aktuelno je pitanje o kojem se raspravljalo. Očuvanje radnih mjesta ili vraćanje dugova dobavljačima, važno je za državne vlasti u BiH i Hrvatskoj.
“Naš interes ostaje i dalje vezan za jačanje i osiguravanje pravnog statusa onih koji rade u povezanim firmama Agrokora u BiH, dominantno u Konzumu, govorimo o 5.000 radnih mjesta i svakako obavezama koje trebaju biti realizirane prema dobavljačima u BiH, a tako i onima van BiH”, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić.
Čelnici izvršnih vlasti razgovarali su i o temama koje dugo opterećuju dvije države.
Građanima iz Hrvatske i oba bh. entiteta ubuduće će biti omogućeno kupovanje nekretnina obostrano u obje zemlje, bez ograničenja.
Radit će se i na otvaranju novih graničnih prijelaza, a Hrvatska se uveliko sprema za gradnju Pelješkog mosta, za što je dobila 357 milijuna eura od Europske unije.
Iz Bosne i Hercegovine konstantno ponavljaju kako žele zaštititi svoj državni interes pri gradnji tog mosta.
Plenković: Povijesna povezanost
“Ono što je posebno istaknuto na sjednici sa strane BiH, odnosno Vijeća ministara BiH jesu naši najvažniji vanjskopolitički prioriteti sa posebnim fokusom na evropske integracije. Razgovaralo se i o svim drugim važnim pitanjima iz oblasti ekonomske saradnje, iz oblasti jačeg infrastrukturnog povezivanja, posebno oblasti saobraćaja u rješavanju pitanja koja značajno mogu unaprijediti protok roba, ljudi i kapitala i olakšati međusobno djelovanje i rad privrednika, ali svakako i olakšati život naših građana pogotovo u pograničnim dijelovima”, kazao je Zvizdić, kako prenosi Fena.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je kazao da, u bilateralnom smislu, za Hrvatsku važnije države od BiH nema.
“Povezanost naših dviju država, naših naroda je povijesna, upućena jedna na drugu i u geoprometnom položaju, a i u kontekstu naših odnosa u proteklim godinama kao i zajedničke europske perspektive”, kazao je Plenković.
Dodao je da upravo na tom tragu Hrvatska želi riješiti što je moguće više otvorenih bilateralnih pitanja koja su prisutna proteklih godina, ali isto “tako snažno podupirati BiH kao cjelovitu i funkcionalnu državu na njenom reformskom putu i na putu prema članstvu u EU”.
Rješavanje otvorenih pitanja
Zajednička sjednica vlada Hrvatske i Bosne i Hercegovine počela je u petak ujutro, a premijeru Plenkoviću i ministrima u hrvatskoj Vladi uoči početka sjednice priređen je svečani doček pred sjedištem Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prenosi Hina.
Članovi hrvatske Vlade stigli su u Sarajevo u četvrtak, a premijer Plenković odmah se po dolasku u glavni grad Bosne i Hercegovine odvojeno sastao sa Zvizdićem te članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a imao je i neformalni susret s premijerom Makedonije Zoranom Zaevom, koji je u Sarajevu boravio u neslužbenom posjetu.
U narednom periodu ministri će rješavati otvorena pitanja. Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, na samoj granici dvije zemlje, onečišćavanje zraka iz brodske Rafinerije u Bosni i Hercegovini, definiranje granice između dvije države, neka su od pitanja za njih.
Ocjena je kako održavanje zajedničkih sjednica vlada ubrzava rješavanja značajnih bilateralnih pitanja i doprinosi poboljšanju političkih odnosa u cijeloj regiji.
Zvizdić je zahvalio Plenkoviću na kontinuiranoj potpori Hrvatske euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Izrazio je zanimanje njegove zemlje za izradu i provedbu zajedničkih projekata usmjerenih prema povezivanju, gospodarskom napretku i ubrzanju kretanja ljudi, roba i kapitala, priopćeno je.