Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala je opšte izbore za 2018. godinu, koji će biti održani 7. oktobra.
Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić pojasnila je da su izbori raspisani za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta entiteta Federacija BiH, Narodnu skupštinu entiteta Republika Srpska, predsjednika i potpredsjednika RS-a, te kantonalne skupštine.
Na biračkom spisku nalazi se 3.381.000 glasača, a izbori će koštati 8,5 miliona KM, potvrdila je novinarima predsjednica CIK-a.
Dio tih sredstava obezbijedili su OEBS i Savjet Evrope.
Kampanja počinje 7. septembra
Krajnji rok za registraciju birača iz inostranstva koji žele da iskoriste svoje biračko pravo i glasaju poštom jest 24. juli.
Jedina tehnička izmjena koju je CIK uveo ove godine jest da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mjestima obavljati plavim hemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mjesta svi upisi će se obavljati crvenim hemijskim olovkama.
“Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije”, rekla je Hadžiabdić.
Izborna kampanja zvanično počinje 7. septembra i trajaće do 6. oktobra.
Na izborima 2014. za nešto više od 500 izbornih pozicija konkurisalo je 7.748 kandidata.
Izbori zakazani, a Izborni zakon još nije promijenjen
Izbori su raspisani uprkos činjenici da su neke od odredbi aktuelnog izbornog zakona stavljene van snage odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je još 2016. ocijenio da tadašnja rješenja kojima je definisan način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu u skladu sa Ustavom.
Hadžiabdić je rekla da je postojeće stanje protivno stajalištima OEBS-a o načelima sprovođenja izbora, obavezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno da nije dopušteno menjati izborna pravila neposredno prije izbora, ali u slučaju Bosne i Hercegovine ovakvo stanje nije presedan, jer se slično zbivalo i ranije.
“Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu”, rekla je Hadžiabdić.
Podsjetila je da bi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine trebalo da radi do 7. septembra i do tada može da donosi zakone i njihove izmjene.
Konačni rezultati do 7. novembra
CIK je po postojećem zakonu obavezan da objavi konačne izborne rezultate do 7. novembra, a tada počinju da teku rokovi za konstituisanje izabranih tijela vlasti, ali ako se oni ne ispoštuju, ne postoje nikakve sankcije.
U svakom slučaju, kako je istakla Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je mart 2019, jer bi nakon toga nastupila totalna finansijska blokada u Federaciji BiH s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje budžeta.
Ako se donosioci odluka i bez formalnog donošenja izmjena Izbornog zakona dogovore o određivanju broja poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, opcija je i da se to prepusti CIK-u, koji može da donosi podzakonske akte, ali Hadžiabdić je upozorila da bi to značilo preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor poslanika bio popis stanovništva iz 1991. ili, pak, onaj iz 2013. godine.
Hadžiabdić je rekla da ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, ali istakla je da ne vjeruje u tu mogućnost.