Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će provedeni u oktobru 2018. godine, sa ili bez izmjena postojećeg Izbornog zakona, a ukoliko o njima ne bude dogovora u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ima mogućnost intervenirati i kroz podzakonske akte riješiti problem izbora zastupnika u domovima naroda parlamenata entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine, izjavila je u srijedu predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.
“Izbori će biti. I ako ostanu ista zakonska rješenja, raspisat ćemo ih 8. ili 9. maja, kako bi se održali 7. oktobra”, kazala je Hadžiabdić novinarima u Sarajevu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ranije ove godine stavio van snage odredbe izbornog zakona koje su definirale način indirektnog izbora zastupnika iz skupština deset kantona u Dom naroda federalnog Parlamenta, iz kojeg se, opet indirektno, bira Dom naroda državnog Parlamenta.
Moguća nova kriza
Takva sudska odluka rezultat je iz žalbe koju je podnio Božo Ljubić, sadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru i dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Iz stranaka okupljenih u NHS-u, odnosno oko Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, nakon toga su ocijenili kako bi provedba novih izbora bez promjena Izbornog zakona dovela Bosnu i Hercegovinu u novu krizu, jer ne bi bilo moguće kompletirati zakonodavnu vlast, a na nivou Federacije ne bi mogla biti izabrana ni nova vlada.
HNS je stoga u parlamentarnu proceduru uputio svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, a njega je za sada prihvatio Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, no nema izgleda da on dobije podršku i u Zastupničkom domu.
Taj prijedlog predviđa da se hrvatski, odnosno bošnjački zastupnici u federalnom Domu naroda biraju pretežno iz kantona u kojima su jedan, odnosno drugi narod u većini.
Iako se na to ne odnosi sudska presuda u “slučaju Ljubić”, HNS je predložio i uspostavu etničkih ad hoc izbornih jedinica, iz kojih bi se birali hrvatski, odnosno bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Stranka demokratske akcije je na taj prijedlog odgovorila svojim protivprijedlogom, koji također čeka na parlamentarnu raspravu, s krajnje neizvjesnim ishodom.
Ali, prema stavovima CIK-a, koje je predstavila Hadžiabdić, postoji način da se i bez političkog dogovora, odnosno postizanja saglasnosti u državnom Parlamentu, izbori u oktobru organiziraju, a njihovi rezultati provedu.
Vrijeme za izmjene ističe
Moguće blokade na koje upozoravaju iz HNS-a izbjegle bi se tako što bi CIN pravovremeno, na osnovu podzakonskih akata, utvrdio način biranja i broj zastupnika u federalnom Domu naroda.
Hadžiabdić je istakla kako svi željno iščekuju politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona, no upozorila je kako vrijeme za to ističe.
Kazala je kako je “krajnje nepopularno” da se takve izmjene uopće uvode u godini u kojoj je planirana provedba izbora, no dopustit će se i to, ali samo do roka koji ističe 8. maja, kada se izbori moraju raspisati.
“Ako ne bude nikakvog dogovora, a za to još ima vremena i apeliramo da se to učini, onda će se CIK kod izrade podzakonskih akata fokusirati na zakonske mogućnosti da djeluje”, najavila je Hadžiabdić.
