More

    Nova prijetnja dolazi iznutra: Izbori u Slovačkoj će pokazati da li Evropa dobija novog troublemakera/FOTO

    - Advertisement -

    U Slovačkoj, maloj evropskoj zemlji, krajem ovog mjeseca se očekuju parlamentarni izbori rezultati koje bi mogla sjetiti cijela Evropa. Prozapadna politička struja koaj nije briljirala, suočit će se sa proruskom koja postaje sve popularnija.

    Situacija koja je nastala u Slovačkoj, sa sigurnošću možemo reći, ima mogućnost da ugrozi političku stabilnost na evropskom tlu.

    Konzervativno-populistička koalicija premijera Eduarda Hegera nije se uspjela dogovoriti o konkretnim mjerama protiv sve većeg siromaštva i jedne od najvećih stopa inflacije u eurozoni. Stoga joj je izglasano nepovjerenje te je u maju ove godine otišla s vladajuće pozicije.

    Krah vladajuće koalicije

    Hegerova koalicija preuzela je vlast 2020. godine, a nakon što je u septembru prošle godine stranka Sloboda i solidarnost (SaS) koju predvodi Richard Sulik izašla iz vladajuće koalicije, on je izgubio većinu.

    Eduard Heger (Foto: EPA-EFE)Eduard Heger (Foto: EPA-EFE)

    “Tražimo ispunjenje našeg zahtjeva, a to je izlazak Igora Matoviča (ministar finansija op.a.) iz koalicije. Spreman sam razgovarati o mjerama protiv inflacije, ali tek kada on napusti vladu”, rekao je predsjednik stranke.

    SaS se odlučio pridružiti opozicionoj stranci koja je također glasala za nepovjerenje aktuelnoj vladi optuživši je da ne pomaže građanima u vremenima kada cijene energenata rastu.

    Ova situacija je otežala rad koaliciji koja nije više bila u mogućnosti omogućiti pomoć stanovništvu u pokrivanju troškova energenata što je bilo predviđeno proračunom za 2023. godinu.

    Nakon što je aktuelnoj vladi izglasano nepovjerenje, Heger je u dogovoru sa predsjednicom Slovačke Zuzanom Čaputovom, ostao na vlasti do maja ove godine.

    U tom periodu je raspisao i prijevremene izbore koji će se održati 30. septembra. U maju je Čaputova imenovala prijelaznu vladu državnih službenika koju predvodi nestranački finansijski stručnjak mađarskih korijena Lajoš Odor.

    “O imenima ću prvo obavijestiti lidere političkih partija, a onda ću ih saopćiti javnosti. Do prijevremenih izbora ostalo je još skoro pola godine. To će biti dovoljno vremena da ekspertska vlada stabilizuje situaciju”, rekao je početkom maja novi premijer.

    Ipak, da za aktuelnu vladu i dosadašnje zvaničnike koji su predvodili Slovačku neće baš ići sve onako kako su zamislili, pokazali su rezultati predizbornih anketa.

    Naime, prema posljednjim pokazateljima, veliki rast popularnosti bilježi nekadašnji premijer i predsjednik stranke SMER Robert Fico. Upravo bi njegova pobjeda mogla predstavljati veliku glavobolju za Slovačku, ali i cijelu Evropsku uniju.

    Ko je Robert Fico?

    Robert Fico, slovački je političar koji je dva puta predvodio vladu u periodima 2006. do 2010. i ponovo od 2012. do 2018. godine. Sada, prema istraživanju javnog mjenja, glavni je kandidat za mjesto premijera. U isto vrijeme koalicija Hegera, najvjerovatnije neće ni ući u parlament s obzirom na veliki gubitak popularnosti.

    Rastuća popularnost Roberta Fica zabrinula je zvaničnike u evropskim zemljama zbog njegovih radikalnih stavova.

    Robert Fico (Foto: EPA-EFE)Robert Fico (Foto: EPA-EFE)

    Političar je nadaleko poznat po svojoj proruskoj politici. On se protivi pružanju pomoći Ukrajini u vidu naoružanja, evropskim sankcijama Rusiji. Mišljenja je da Rusija i Ukrajina moraju biti primorane na mirne razgovore. U jednom od intervjua je kazao da je “uzaludno očekivati da će se Rusija odreći teritorije koju kontroliše” misleći na Krim koji je pod ruskom kontrolom od 2014. godine.

    “Ako Smer bude dio vlade, nećemo više slati oružje ili municiju u Ukrajinu. Naivno je misliti da će Rusija napustiti Krim. Naivno je misliti da će Rusija ikada napustiti teritoriju koju kontrolira”, rekao je Fico.

    Da će i dalje voditi prorusku politiku Fico je dokazao i krajem augusta kada je na predizbornom skupu govorio o ratu u Ukrajini.

    “Kažem jasno i glasno. Rat u Ukrajini nije počeo ni jučer ni prošle godine. Počelo je 2014. godine kada su ukrajinski nacisti i fašisti počeli da ubijaju ruske državljane u Donbasu i Lugansku”, rekao je Fico u rodnom gradu Topolčani.

    Također Fico vodi kampanju protiv imigracije i prava LGBTQ+ osoba.

    Međutim, iako se sada jasno pokazuje podršku Rusiji, dok je bio na vlasti, Fico je pokušao održati dobar odnos i sa SAD-om. Tada je pokrenuo proces potpisivanja sporazuma o odbrani. Taj sporazum je potpisan prošle godine vladajućom koalicijom, a Fico, koji je pokrenuo tu priču, izašao je na proteste nazivajući ovaj sporazum izdajom i ugrožavanjem suvereniteta Slovačke.

    Siguran gubitak na prošlim izborima 2020. godine njegovoj stranci su osigurali koruptivni skandali i ubistva povezani sa članovima stranke. Prijave su bile podignute i protiv samog Fica. Tada su ljudi izašli na masovne proteste. Međutim, nakon samo tri godine, javnost se ponovo okreće SMER-u razočaravši se i izgubivši povjerenje u evropsku politiku.

    Ono što je interesantno kada se govori o Ficu jeste i činjenica da je nedavno boravio u posjeti predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Tom prilikom, Dodik je naglasio kako očekuje da Fico ponovno postane premijer.

    “Razgovarao sam danas s prijateljem Robertom Ficom, liderom stranke SMER – Socijalna demokratija Slovačke, koga očekuju izbori krajem ovog mjeseca. Poželio sam mu uspjeh na izborima i radovat ću se njegovom povratku na mjesto premijera Slovačke. To će omogućiti nastavak naše saradnje i bolje razumijevanje pozicije Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Ispitivanje javnog mnjenja

    Organzacija GLOBSEC koja se bavi i istraživanjem javnog mjenja, objavila je podatke nakon provedenog ispitivanja u Slovačkoj. Prema posljednjim anketama, sve više Slovaka okreće se proruskoj stranci SMER (smjer, pravac) na čelu koje je Robert Fico.

    Čak 51 posto stanovništva iskazalo je nepovjerenje SAD-u te smatraju da one predstavljaju sigurnosnu prijetnju za njihovu zemlju. Više od polovine također se okreće svojoj “braći Rusima”.

    Samo 48 posto Slovaka smatra liberalnu demokratiju dobrom za njihovu zemlju, što je drugi najniži rezultat nakon Litvanije (47 posto). Ove promjene javnog mnjenja postale su mnogo izraženije nakon velikog neuspjeha posljednje koalicije. Svoje je odradila i ruska propaganda koja postaje sve glasnija i prisutnija u slovačkim medijima.

    Izbori u Slovačkoj će se održati za manje od pola mjeseca, a rezultat će pokazati da li će NATO i Evropska unija dobiti novu prijetnju iznutra. Tračak nade ostavlja činjenica da nerijetko predizborne kampanje u Slovačkoj naprave velike promjene te se očekivani rezultat preokrene za 180 stepeni.

    Međutim, ono što je sigurno jeste da ovi parlamentarni izbori mogu donijeti velike probleme cijeloj Evropi i značajno utjecati na dalji razvoj događaja.

    Otisak.ba

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    nine × = fifty four