More

    Nesuh Matrakčija, čovjek koga nazivaju ‘bosanski Da Vinci’

    Ljubitelji historije Nesuha Matrakčiju još nazivaju 'bosanskim Da Vincijem' jer je on bio dominantna ličnost u čitavom nizu nauka i umjetnosti.

    - Advertisement -

    Jeste li čuli za Nesuha Matrakčiju? Većina će na ovo pitanje postavljeno na jeziku naroda s Balkana odgovoriti negacijom.

    U pitanju je velikan bosanskohercegovačke historije o kome se malo zna, pa čak i u njegovom rodnom Visokom, a poznato je da su Visočaci karakteristični po ljubomornom čuvanju svih saznanja koja svjedoče o burnoj prošlosti tog područja.

    Ljubitelji historije Nesuha Matrakčiju još nazivaju “bosanskim Da Vincijem” jer je on bio dominantna ličnost u čitavom nizu nauka i umjetnosti.

    ‘Nesuh sin Karađoza sin Abdullaha Bosanac’

    Prema riječima profesora historije umjetnosti Harisa Derviševića, Nesuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi, poznatiji kao Matrakčija, djelovao je pri osmanlijskom sultanskom dvoru, što znači da je veći dio života proveo u Istanbulu. Osim toga, često je odlazio na vojna putovanja, tako da je obišao Irak, Iran, Balkan, Italiju, Španiju, što dokazuju minijature sa svih spomenutih putovanja.

    “Nažalost, kod nas još postoji neutemeljena dilema vodi li on porijeklo iz Bosne. U inozemnoj akademskoj zajednici dileme uopće nema jer se on potpisivao kao ‘Nesuh sin Karađoza sin Abdullaha Bosanac’, što znači da je nedvojbeno rođen u Bosni. Prema svemu sudeći, rođen je u Visokom, kako tvrdi njemački istraživač Christian Friedrich Seybold već 1915. godine”, navodi prof. Dervišević.

    Historičar pojašnjava poređenje Matrakčije s Leonardom da Vincijem u onom segmentu utjecaja jedne ličnosti na društvo svoga doba.

    “Koliko ljudi u Bosni i Hercegovini zna da je Nesuh Matrakčija, osim toga što je bio prvorazredni minijaturist, uz to bio historičar, matematičar, prevodilac, slikar, vitez, kaligraf, učitelj mačevanja, profesor i majstor viteške igre matrak, po kojoj je dobio nadimak Matrakčija? Koliko šira javnost zna da je UNESCO 2017. godinu obilježio u znaku Nesuha Matrakčije? Stoga se Matrakčija i Da Vinci mogu porediti na način da su obojica bili homo universalis. Njegove minijature analiziraju se na najznačajnijim univerzitetima svijeta. Ako želite pravo poređenje, zamislite Evropu bez Da Vincija. To je teško. Osmanlijska minijatura i osmanlijska historiografija nezamislivi su bez Matrakčije”, komentariše Dervišević.

    Da Vinci, italijanski Matrakčija

    Jasno je da Matrakčija i Da Vinci ne pripadaju istoj vrsti umjetnosti, kao ni kulturi i civilizaciji, međutim, u euforiji saznanja i želji da se veličina ličnosti pojasni neki oslonac nalazi se u takvom poređenju. Zanimljivo je da će rijetko ko postaviti pitanje, naprimjer, je li Da Vinci “italijanski Matrakčija”.

    Važnost upoznavanja s djelom bosanskog velikana predočio je za Al Jazeeru doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu Sedad Bešlija.

    “Matrakčija je svijet za sebe, Osmanlija, originalni izumitelj, vlasnik samosvojne i posebne vrste umjetničkog stila i izraza. Nema tu euforije. Zaista je riječ o rijetko viđenom talentu. Bio je predvodnik u pisanju, pa čak i dodatnom oblikovanju najkomplikovanije, ali i najljepše vrste pisma – divani. Uspostavio je poseban stil crtanja, jedan tip mješavine mapa i minijatura. Mnogi njegovi crteži pozicionirani su iz ptičije perspektive, ali, istovremeno, objekti na crtežima postavljeni su naspram njihovih posmatrača. U njegovim radovima dominantan je naturalistički stil, panoramski pogledi na krajolike, gradovi naslikani do najsitnijih detalja. Jedna od karakteristika crteža jest izostanak ljudskog oblika, dok se pojedine životinje pojavljuju (zec, ptica). Pratio je velike događaje u svoje doba, posebno vojne pohode, državne ekspedicije itd. i sve to zorno ilustrovao u svom stilu. Izradio je, recimo, i topogafski atlas Anadolije, u koji su ucrtana odmorišta i konačišta, reljef od Istanbula do Iraka. Iz današnje perspektive rekli bismo da je riječ o nekoj vrsti preteče savremenog videoprikaza”, navodi prof. Bešlija.

     

    Jedan od monumenata bosanske historije, Nesuh Matrakčija nije dovoljno poznat široj javnosti, odnosno neko ko zaslužuje tretman velikana gotovo da nije ni evidentiran u zvaničnoj literaturi. Ovo stanje objašnjava stav historičara da je riječ o izvrnutoj skali vrijednosti.

    “O Nesuhu Matrakčiji, Isa-begu Ishakoviću, Rustem-paši Opukoviću, Osman-agi Halebiji, Redžep-paši Nevesinjcu, Ahmed-paši Džezaru i mnogim drugima zna se malo, a šira javnost zanemarivo malo, isključivo zbog toga što se danas skala vrijednosti izvrnula naopačke i što naše institucije, pojedinci, političke elite, društvo u cjelini nisu dovoljno prosvijećeni i ne razumiju šta za jedan narod, jednu naciju, državu i buduće generacije znače nacionalne discipline, u šta se ubraja i historija. Kada se takav, u osnovi neodrživ, odnos promijeni, onda ćemo svi više znati o svojoj prošlosti”, komentariše Bešlija.

    Promocija kulture

    Ovom prostoru očigledno nedostaje veća promocija kulturne historije. Potrebno je posmatrati kulturu i umjetnost Bosne i Hercegovine na globalnom nivou. Bosni i Hercegovini predstoji ulazak u Evropsku uniju, tako da su neophodni projekti kulturalne diplomatije.

    “Kada pređete bosanskohercegovačku granicu, nikoga ne zanimaju naša međusobna trvenja, ne zanimaju ih naše etničke podjele. Vi ste tada neko ko posjeduje pasoš Bosne i Hercegovine, građanin ove zemlje. Na isti način treba promatrati Nesuha Matrakčiju. Rođen je u Bosni, najvjerovatnije u Visokom, i postigao nevjerovatan uspjeh na polju umjetnosti, nauke i viteštva. Ono što u posljednje vrijeme zagovaram jest smislena kulturalna politika s ciljem bolje vidljivosti našeg bogatog naslijeđa. Komšijska Hrvatska, između ostalog, istupila je s televizijskom dokumentarnom serijom Hrvatski kraljevi, koja se emitirala na vodećim televizijskim kućama. Ako hoćete, istini za volju, najveća ličnost s naših prostora je Mehmed-paša Sokolović, veliki vezir koji je utjecao na svjetsku historiju. Ostavimo neslaganja o njegovom porodičnom porijeklu i iskoristimo ono sa čime se svi slažemo, a to je da je Sokolović rođen u Bosni. Na isti način treba pristupiti Matrakčiji i desecima umjetnika koji su djelovali na osmanlijskom dvoru i dali doprinos u razvoju Osmanlijskog carstva, koje je u jednom historijskom trenutku bilo najutjecajnija imperija na svijetu”, poručuje prof. Dervišević.

    Nesuh Matrakčija dio je slavne bosanskohercegovačke i bošnjačke prošlosti. To je slučaj sa svim istaknutim ličnostima porijeklom s ovih prostora, a koji su postigli izvanredne rezultate u karijeri i ostavili neizbrisiv pečat za trajanja Osmanlijske imperije. Sve što nosi prefiks “osmanlijsko” nije drugost ni stranost nego sastavni dio historijskog identiteta naroda koji danas žive u Bosni i Hercegovini i široj regiji.

    Vrijedna djela Matrakčije

    Matrakčija je iza sebe ostavio vrijedna pisana djela iz raznih oblasti, od matematike i historije do ratne i likovne umjetnosti. U oblasti geometrije i matematike napravio je linijare za mjerenje dužine. Knjige pod nazivom Džemalul-kuttab ve kemalul-hisab (Ljepota pisarskog poziva i savršenstvo izračuna) i Umdetul-hisab (Principi izračuna), koje je Matrakčija posvetio sultanu Selimu I Hrabrom, koristile su se kao udžbenici na dvorskoj školi (Enderun). U njima se, između ostalog, nalaze podaci o logaritmu i operaciji množenja, čime je pola stoljeća kasnije bio inspirisan škotski matematičar John Napier, koji se danas spominje kao izumitelj logaritma.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    two + seven =