Jutarnjim namazom u džamijama širom Bosne i Hercegovine i svijeta počelo je obilježavanje prvog dana jednog od dva najveća praznika u islamu, Kurban-bajrama.
Više od dva miliona hadžija koji su došli u Meku iz svih krajeva svijeta jutros su obavili bajram-namaz, kao i drugi muslimani u svijetu.
Kurban-bajram se proslavlja četiri dana i naziva se hadžijski jer se u Meki završava glavno godišnje hodočašće, koje je obaveza svakog muslimana bar jednom tokom života, ukoliko mu to dozvoljavaju zdravlje i finansijske mogućnosti.
Praznik počinje dva mjeseca i deset dana poslije Ramazana, a prvi dan se određuje prema pojavljivanju mladog mjeseca.
Na Kurban-bajram tradicionalno se prinosi i žrtva ovna, a kurbansko meso se dijeli na tri dijela – jedan je namijenjen siromašnima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući.
Poruka zajedništva
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović uputio je bajramsku čestitku vjernicima, rekavši da su oni jedno sa hadžijama u Meki.
„Ta naša jedinstvenost u vjeri neka pređe i u stvarnost činjenja. Neka nas to vjerovanje zbliži, neka hadž bude naše okupljalište i zborište, mjesto nade u bolje sutra svih ljudi na zemlji“, rekao je Kavazović.
„Neka nas Božija riječ zbližava i neka nas pokornost Njemu ujedinjuje. Pozivam sve vjernike u našoj prelijepoj zemlji da oslušnu ovaj glas i da spoznaju njegovu ljepotu u vremenu zaglušujuće buke razjedinjavanja i destrukcije.
Muslimansko hodočašće i Kurban bajram su i naše prisjećanje na Božijeg poslanika Ibrahima (a.s.), i njegove blagoslovljene sinove, Ismaila i Ishaka. To je i podsjetnik na korijene svih objavljenih vjera: judaizma, kršćanstva i islama. Te poruke zajedništva treba da izgovaramo i stalno ponavljamo, ne bi li se čule. Zato će muslimani sutra Bajram podijeliti sa svojim bližnjima i svima koji žive u duhu ibrahimovskog zajedništva.“
Milioni vjernika u Meki
Više od dva miliona hadžija sinoć je stiglo na brdo Arefat, gdje su klanjali podne i ikindiju-namaz, javila je Anadolija.
Hodočasnici na brdu Arefat obavljaju jedan od osnovnih obreda muslimanskog svetog hodočašća u Meki i Medini.
Džamija Nemire, kapaciteta oko 300.000 vjernika, nije bila dovoljno velika za sve vjernike koji su klanjali i izvan njenog harema, na otvorenom.
Milioni vjernika su se nakon molitve uputili prema šatorima i brdu Jebel-i Rahme (Brdo milosti) na kojem su se, prema vjerovanjima muslimana, susreli prvi stvoreni čovjek Adem (Adam) i njegova žena Hava (Eva).
Nakon boravka na brdu Arefat, vjernici su se uputili prema dolini Muzdelifa, a nakon toga i prema mjestu Mina, gdje su obavili obred “bacanja kamenčica” na tri mjesta zvana džemreta. “Bacanje kamenčića” simbolično znači borbu protiv šejtana (đavola).
