Mreža FTV: Brčko za finalni obračun (VIDEO)

Politički magazin Mreža Federalne televizije

Distrikt Brčko postaje sfera interesovanja prvog u RS-u. Na Dodikovoj mapi osamostaljenja je i razgradnja Distrikta. Finale njegove destruktivne politike biće Brčko. Dodiku je Distrikt problem jer presijeca RS i nije cijela, već iz dva dijela. Brana njegovim destruktivnim namjerama nisu ni Federacija ni država Bosna i Hercegovina, već Arbitražni tribunal za Brčko u Vašingtonu. Plan za Brčko Dodik razrađuje tajno. A tajno i Brčaci planiraju pokrenuti zahtjev pred Arbitražnim tribunalom da Brčko pripadne Federaciji. Tajnim planovima bitka za Brčko počela.

Svojatan, pripajan, prekrajan i na kraju nepodijeljen. Bio je posljednja prepreka potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma čiji je status riješen pet godina nakon njegovog potpisivanja. Brčko Distrikt BiH uspostavljen je po američkome administrativnom modelu. Miks je mjesne zajednice i države pod čijim je suverenitetom a bez kojeg RS nije jedinstven teritorij, a Federacija bez izlaza na sjever. Gravitacijski centar konflikta i žila kucavica, koje se nijedna strana nije želila odreći.

“Ono znači ili život ili smrt i za jednu i za drugu stranu. Za Federaciju to znači jedini izlaz na međunarodne granice, međunarodne vode”, rekao je Munib Jusufović.

“Mislim da je najrealnije, kada bih ja bio arbitar onda bih donio odluku ili presudio da ostane faktičko stanje”, kaže Miodrag Pajić, srpski major.

Mali dio teritorije, od ogromne nacionalne važnosti za državu BiH, u ratu ključ za opstanak BiH, danas prepreka Dodikovim secesionističkim idejama za šta podršku i sada ima iz SPC-a.

Blagoslov je ovo Dodikoj secesionističkoj politici i misiji rušenja države čiji je glavni grad ne tako davno, prošle sedmice, poglavar SPC-a nazvao predivnim i otvorenim da bi evo ustvrdio da je BiH-NIšTA. No, ako jeste zašto toliki trud da se to i uništi.

“Potpuno sam trijezan, stabilan, a kao što vidite i šarmantan”, govorio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH.

Navodno i relaksiran sa planom u izradi. Kako američko čedo prisvojit, a da ga američka majka ne sankcioniše.

“Brčko je distrikt, zaseban dio u vlasništvu dva entiteta i to pitanje nije pod observacijama. Kada dođe vrijeme imat ćemo prijedlog i za to”, kaže Dodik.

“Plan- ja ne znam za plan o Brčko distriku. Plan za Brčko distrikt dala je konačna arbitražna odluka, tribunal i na osnovu koje je uspostavljen Brčko distrikt BIH”, kaže prof. Muhamed Mujkić, politički analitičar.

 A stvarni kreatori plana s kraja devedesetih, kontra Dodika. Zbog skupo plaćenog mira, podjele ovdje ne dolaze u obzir.

“Ako pratite, a pratim to pomno, Dodikovu mapu, gospodina Dodika, njegovu mapu osamostaljenja RS, očigledno je da ta mapa na kraju puta ima razgradnju distrikta”, ističe Mirsad Đapo, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distrikt.

Munib Jusufović, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distrikt, kaže: “Ključ rješenja ovih Dodikovih svih zanovijetanja problemima, pretenzijama nekakve secesije, otcjepljenja, povlačenje određenih saglasnosti na državne nadležnosti, se nalazi u rukama američke vlade.”

Najveća noćna mora Milorada Dodika – Laktaši bi mogli biti u Federaciji

Pregovora u Arbitražnom postupku koji su često bili i na rubu incidenta, tadašnji akteri dobro se sjećaju i podsjećaju na Dodikovu ulogu u istim, koji je tada obećao podnijeti ostavku na premijersku funkciju ukoliko Brčko ne pripade RS-u.

“Ja se lično osjećam odgovornim i zato podnosim ostavku u NSRS”, govorio je Dodik 2000. godine.

Dao je, a zatim i povukao.

“On je bio kao jedan od svjedoka na saslušanjima na tim sesijama. On je tada nastupao kao premijer, realno imao podršku američke administracije, i drugo i ja sam bio poslanik tada i glasao za njega da dođe na mjesto premijera. Još ustvari mi smo ga doveli na vlast, on je imao samo dva poslanika i onda je on mislio da će ucjenjivati američku administraciju, zato što je doveden na krilima njihovim”, dodaje Jusufović.

“Došao je na arbitražu s pompom novog vjetra na Balkanu i da vam kažem tada sam se ja zabrinuo da neće povjerovati međunarodni zvanični tribunal njegovoj priči – obećavao je sve – i za Bošnjake i za povratnike i nema šta nije obećavao, samo da to pripadne RS-u, međutim nisu nasjeli na tu priču”, priča Đapo.

“On jest prijetio ali u jednom neformalnom razgovoru mu je zaprijećeno malo drugačije ukoliko on bude insistirao na svojim takvim može se desiti da zapadno ovo od Brčkog postane jedna od regija ili kantona Federacije”, kaže Jusufović.

Najveća noćna mora Milorada Dodika – Laktaši bi dakle mogli biti u Federaciji. Na Dodikov plan iz Brčanskog HDZ-a i SNDS-a koji i čine vlast sa SDA u Distriktu, poruka ne donosite vatru gdje je nema i bez komentara. Iz socijalističke partije koji su ovdje kao presedan opozicija svom višegodišnjem partneru SNSD – u RS poručuju.

“Vidjet ćemo kako će završiti jer je to kao što sam rekao podrivanje ustavnog sistema, slabljenja najavom oko vojske, slabljena odbrambene moći države, itd. i to su precizna krivična djela iz Krivičnog zakona”, navodi Esad Atić, predsjednik SDP Brčko distrikt BiH.

“Tačno je da Dodik ima problem i da će mu sljedeci target biti Brčko distrikt BiH jer ono teritorijalno dijeli RS na istočni i zapadni dio”, smatra Damir Bulčević, zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH.

Vezivna tačka sa RS-om je entitetsko državljanstvo za koje je predsjednik brčanskog SNSD-a Siniša Milić najavio i kampanju, koju su provodili i ranijih godina, sve kako bi u Brčkom bilo više RS, a manje Federacije.

“Vjerovatno ima i tih tendencija i namjera i zato se vjerovatno i ohrabruju građani da uzimaju entitetska državljanstva nekog od entieta, u ovom slučaju RS”, dodaje Atić.

“Entitetsko državljanstvo predstavlja problem građanima Brčko ditrikta BiH u smislu opredjeljivanja radi glasanja jer mnogi građani Brčko distrikta BiH ne žele da uzimaju entitetsko državljanstvo ni jedno ni drugo i zbog toga nemaju pravo glasa. Mislim da su neki građani Brčko distrikta BiH pokrenuli sporove i po nekim nezvaničnim informacijama mislim čak da su dobili na određenim sudovima, čak međunarodnim sudovima da ne moraju uzimati entitetsko državljanstvo”, kaže Bulčević.

Entitetizacija državljanstva u suprotnosti je sa konačnom Arbitražnom odlukom i Ustavom BiH

Esed Kadrić, gradonačelnik Brčko distrikta, kaže: “To je državni zakon nametnuo kao obavezu. Mislim da se nije vodilo dovoljno računa kada je donošen zakon na nivou BiH.”

Pa je biračko pravo tako postala obaveza u kojoj se prilikom vađenja ličnih dokumenata moraš opredijeliti za RS ili FBiH. Entitetizacija državljanstva u suprotnosti je sa konačnom Arbitražnom odlukom i Ustavom BiH, jer je odluka postala dio Ustava a u kojoj piše da je entitetsko državljanstvo- samo mogućnost. Stoga i pitanje da li je sve ovo bio uvod u avanturu zvanu mirno razdruživanje u režiji Milirada Dodika koji je još 2011. imao zahtjeve za obilježavanje međuentitetske linije u Distriktu kako bi navodno popisom stanovništva bilo obuhvaćeno sve što njegovom entitetu pripada.

“Ona više ne postoji, ima zaobilaznica, može zaobići ako dođe do mirnog razdruženja što po mom uvjerenju dubokom nikada ne može doći”, istakao je politički analitičar prof. Muhamed Mujkić.

“Mislim da će se pokušati ponovo aktualizirati priča o entietskoj liniji. To znači da ovaj dio ovamo koji je bio u RS-u prije arbitraže eto bude dio RS. Mislim da će na taj način ići mada evo to je sve spekulacija, ne vidm drugi pokušaj, nema utememeljenja. Vlada RS je tu liniju izbrisala . Drugi vrlo ozbiljan problem može nastupiti Distriktu razgradnjom fiskalnog sitema i zakonom o PDV-u”, naveo je Mirsad Đapo, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distrikt.

“Ako Amerikanci hoće preko Brčkog za 24 sata će zaustaviti i Dodika i Vučića i svako pitanje Republike Srpske”, smatra Munib Jusufović, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distrikt.

“Amerikanci su jako mnogo uložili u projekat distrikta Brčko i ne mislim da će se ovdje išta desiti po pitanjima bilo kakvih pokušaja secesije”, istakao je gradonačelnik distrikta.

“Na kraju po Dejtonskom spporazumu on to ne može uraditi jer bi morao u najmanju ruku tražiti Dejton 2, tražiti međunarodnu zajednicu , tražiti 10 zemalja koje su učestvovale u kreiranju Brčko distrikta, na kraju to je američki model, da li bi se Amerika obrukala na Brčkom, odnosno na RS-u”, navodi Mujkić.

Dakle konačnu riječ daje supervizor, prvi zamjenik visokog predstavnika koji je po pravilu uvijek američki diplomata. Njegov odlazak iz Ditrikta nije značio i kraj njegovog mandata niti umanjenje bilo kojih nadležnosti.

“Što se tiče supervizora za Brčko on jedini donosi odluke i njegovi nalozi kako ih zovu su iznad svih domaćih zakona, dok visoki predstavnik mora da se konsultuje s PIC-om. Ovdje nema PIC-a”, pojašnjava Jusufović.

“Ono što je najveća opasnost opozicija pominje da bi mogla doći u pitanje RS s ovim zakonima, ali najveća opasnost za ovu ideologiju, za ova nastojanja oko osamostaljenja RS-a bila bi da se aktivira tribunal, jer on može donijeti drugačiju odluku”, smatra Đapo.

Isključivu odluku donosi predsjednik tribunala Amerikanac

Da u Brčko distriktu ne može nametati svoju volju uvjerio se i 2016. godine kada je supervizor zabranio održavanje referenduma o 9. januaru kao Danu RS, a ni pripadnici MUP-a ne učestvuju na neustavnim paradama.

“Entiteti su prema konačnoj arbitražnoj odluci trajno i nepovratno sva svoja ovlaštenja prenijeli na Brčko distrikt, tako da imamo svoju Skupštinu, imamo svoju Vladu na čelu sa gradonačelnikom, imamo svoj pravosudni sistem i ovdje jedino vrijede propisi države BiH”, istakao je Kadrić.

Pa je valjda zato bitno u novom Dodikovom ustavnom poretku redefinisati stav entitetske vlasti prema Distriktu i pojedinim odlukama supervizora kako bi se demontriao Distrikt i uspostavilo predarbitražno redovno stanje na teritoriji gdje je vojno i politički RS bila na vlasti do arbitraže. Vitalni je to državni i nacionalni interes entiteta RS, a jedina prepreka odnosno najveća opsnost tom interesu je mandat Arbitražnog tribunala za Brčko u Washingtonu.

“Sama opasnost da on može pripasti drugom entitetu – završava priču o osamostaljenju. U  ovom trenutku aktiviranje tribunala bi zaustavilo ove procese siguran sam, bez obzira kakvu bi odluku donio”, kaže Đapo.

“Isključivu odluku donosi predsjednik tribunala Amerikanac. E tu je strah Dodika zato što tu nema ni Rusa ni Kineza isključivo odluku donosi Amerika”, ističe Jusufović.

“Mislim da se Dodik i njegova bratija da tako kažem neće usuditi, ili barem ne u dogledno vrijeme, da išta radi oko Brčkog jer je svjesna posljedica da Brčko može pripasti Federaciji BiH”, kaže Atić.

“Međunarodna zajednica čeka momenat, momentum ali ne piše mu se dobro, ne piše mu se dobro, nikada više neće imati autonomije RS nego što sada ima”, naveo je prof. Muhamed Mujkić, politički analitičar.

Dok u doba najveće političke i institucionalne krize svi čekaju potez međunarode zajednice ona je ovdje na domaćem terenu, a njena čelična ruka su Nato savez i misija EUFORA, čije trupe po statutu Brčko distrikita mogu u svakom momentu kročiti na ovaj prostor.

“Moja dva prijedloga koja ću slati jesu da ekspertni tim prati ovu arbitražnu odluku i drugo da ovdje što prije dođu, pogotovo ako EUFOR ne bude imao mandat, da moraju te snage ovdje biti. Ja neću da spekulišem može li biti nereda ili ne može, ali neću, nisam sklon da pustimo to na ono način hajde, hajde orle  hajde sokolovi radite kako radite. Nisam ni to sklon, ovo je vrlo ozbiljo pitanje, Distrikt je TEMELJ I GRADNJE A I TEMELJ KOJI SE MOŽE I RAZGRADITI jendostranim potezima”, kaže Mirsad Đapo, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distrikt.

“On prijeti secesijom, otcepljenjima, šta to znači da se otcijepe a Brčko je pod suverenitetom BiH, da se obratimo arbitražnom tribunalu upravo iz tih razloga da diskrit Brčko dodijeli Federaciji”, kaže Munib Jusufović, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distirkt.

Kao sistem otpora politici otjepljenja Brčko nije slučajno napravljeno da bez njegove teritorije niti jedan entitet nema teritorijalnu cjelovitost, samim time ni mogućnost otcjepljenja. No u Dodikovoj logici i putu ka vraćanju izvornom Dejtonu, po principu usvoji pa poništi u NSRS, pitanje je hoće li Dodik amandman 1 na Ustav BiH u koji se kune, a u kojem se dodaje Brčko distrikt, izbrisati i započeti još jednu neustavnu i disolucijsku avanturu ili će pod međunarodnim mišićima sankcije i mandati opet letiti kao lišće.

Izvor: Federalna.ba
--