Mirza Šadić: Brčanski robovi – robovlasnički najam 21. vijeka

Centar Brčkog (Foto: Otisak.ba / Arhiva)

Više od stotinu i pedeset ljudi danas većinom relativno mlađe dobi zaposleno je u institucijama Brčko distrikta BiH u statusu takozvanog “Ugovora o privremeno povremenim poslovima” narodski poznatom kao “Ugovor o djelu” – savremenom robovlasništvu koji se sprovodi na očigled cjelokupne javnosti u Brčko distriktu BiH godinama a da niko ozbiljno ne reaguje, kako partije sa socijalnim predznakom isto tako i radnički sindikati.

Na žalost jedinstveni u kršenju zakona o radu i zapošljavanju najamne radne snage “Ugovorom o djelu” jesu upravo javne institucije Brčko distrikta BiH, baš one institucije koje bi trebale biti primjer radno pravnog zakonodavstva.

Ugovor o privremeno povremenim poslovima podrazumijeva najamni rad na kraće vrijeme na koje se plaća porez na rad a koji nije predvidio nikakve uplate doprinosa.

Zakon se krši brutalno u vezi s tim da pojedinci u takvom radnom statusu ostaju i po nekoliko pa čak i desetine godina a da za isto vrijeme provedeno na radu kod javnih institucija Brčko distrikta BiH nemaju ni dana uplaćenog radnog staža i bez zdravstvenog osiguranja.

Zavod za zapošljavanje automatizmom po potpisivanju takvog ugovora klijenta skida s evidencije s kojim dotični automatski gubi pravo na zdravstveno osiguranje.

Da bi kuriozitet bio veći na najprljavije i najopasnije poslove po zdravlje upravo se angažuju ljudi po “Ugovoru o privremeno povremenim poslovima”.

Najčešće se angažuju aktivisti stranaka iz vlasti koji dobrovoljno prihvataju takav radno pravni status.

Radeći najteže i najopasnije radne zadatke, danas aktuelne u zdravstvu na dezinfekciji potencijalno zaraženih mjesta i ljudi COVID-om 19.

Nesposobnošću vlasti da privuče investicije i pokrene privredne aktivnosti najčešće se na ovaj način kupuje trenutni socijalni mir ne mareći za posljedice koje već jesu i kakve bi mogli izazvati ovakvi iracionalni i apsurdni potezi.

Nemali broj slučaja kada se ljudi razbole bivaju prepušteni sami sebi i privatno plaćajući pune komercijalne iznose zdravstvenih usluga.

Najčešće pred izbore dolazi do naglog porasta ovakve vrste zapošljavanja kao jedne od metoda izbornog inženjeringa.

Kojim stranke vlasti osiguravaju vlastiti stranački aktivizam i glasačko tijelo a odmah poslije okončanja izbora lično ih prijavljuju inspektorima za rad i radnopravne poslove koji po službenoj dužnosti u skladu s propisima nalažu raskidanje ugovora i iste ostavljaju bez egzistencije i zdravstveno socijalne zaštite.

Ovakva flagrantna kršenja propisa, ljudskih, radnih i svakih drugih prava treba pod hitno prekinuti, sankcionisati i ne dozvoliti u 21. vijeku da ovakve diskriminacije prolaze neprimijećene i opšteprihvaćene u društvenoj zajednici, koja sebe znade zvati ugled za ogled.

Autor: Mirza Šadić