Mirsad Đapo: Nakon 13 godina se sjetili mosta koji je trebao biti okosnica razvoja Distrikta

Foto: Otisak.ba / Arhiva
Autor teksta: Mirsad Đapo

Prijatno sam  iznenađen da se Vlada konačno nakon više od 13 godina pred izbore počela baviti izgradnjom  mosta na Savi  što je uvijek trebao biti prioritet u razvoju Distrikta BiH koji ozbiljnu šansu za dalji razvoj ako zadrži  sve prednosti georgrafskog položaja koji ima kao sjeverna vrata Bosne i Hercegovine tu pored luke koja je jedina  u BiH  i sada predstoji njena rekonstrukcija sa značajnim ulaganjima te ako uzmemo u ozbir najavu izgradnje autoputa Banja Luka- Beograd te Sarajevo- Beograd sa konekcijom Distrikta na direktno povezivanje na taj put preko Tuzle. Ovaj zaboravljeni most dobija poseban značaj u prostornom planu koji se eto konačno najavljuje. Ovom prilikom posebno želim podsjetiti Vladu da smo u to vrijeme davne 2005. i 2006. godine vodili intezivne aktivnosti zajedno sa lokalnim vlastima u Gunji te pogotovo sa županom Vukovarsko -Sremske županije gospodinom Galićem uz podršku visokih zvaničnika u Zagreba koji su intezivno lobirali da definišemo lokaciju tog mosta u prostornom planu żupanije. To pitanje tada su već definisali na tom planu Anto Domić kao zamjenik gradonačelnika i Mato Lučić direktor Uprave prihoda i aktivno su učestovali  u ovim procesima. Tada su bile sa hrvatske strane razmatrane ove opcije koje se i sada pominju te je prednost data mostu koji bi se gradio na ulazu autoputa na prostoru Gredica. Obzirom da bi sa hrvatske strane taj most  imao konekciju na autoput praktično na tromeđi BiH, Republika Hrvatska i Republika Srbija. Taj  trokut bi bio naša velika prednost kao saobraćajno čvorište, a sem toga vratio bi u život Gunju koja je u svemu  zaobiđena nakon poplava  s  tim  da i to ne zaboravimo da u Gunji žive više  stotina građana sa dvojnim državljanstvom i prebivalištem i imovinom koju imaju u Distriktu. Na kraju  želim podsjetiti koliko je napora uloženo da se u Republici Hrvatskoj unese  u prostorni plan ovaj  most uz moj apel vlasti da pokrenu ozbiljno ovu  priču. Trebati će ponovo puno inicijativa i aktivnosti u institucijama BiH i Republike Hrvatske da se ova zaboravljena inicijativa realizuje.