Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić oglasio se, dan nakon izricanja haške presude u predmetu “Prlić i ostali”, odbacivši sve prozivke pojedinih medija i političara, koje su mu upućene posljednja dva dana i u kojima se navodi kako je jedan od najodgovornijih za osuđujuće presude bivšim čelnicima samoproglašene Herceg-Bosne.
Mesića su, zbog suradnje s Haškim sudom, prozvali i desno orijentirane političke stranke, ali i članovi vladajućeg HDZ-a, pa i predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović. Ona, doduše, nije konkretno spomenula njegovo ime, ali je rekla “treba biti oprezan u izjavama jer danas vidimo koliko su koštali neodgovorni postupci i izjave nekih bivših hrvatskih dužnosnika”.
Suočen s brojnim upitima i komentarima kako domaćih, tako i inozemnih medija u vezi s izricanjem posljednje presude Međunarodnog suda u Haagu za ratne zločine počinjene na području nekadašnje Jugoslavije, Mesić poručuje kako smatra “ne samo potrebnim, nego i nužnim podsjetiti na neke nesporne činjenice”.
“Inicijativu za osnivanje Haškog suda dala je Republike Hrvatska i – sasvim konkretno – njezin prvi predsjednik, dr. Franjo Tuđman. Slijedom toga, Hrvatski je sabor donio i Ustavni zakon o suradnji s tim sudom koji svakoga građanina Republike Hrvatske, što – naravno – uključuje i najviše državne dužnosnike, obvezuje da Sudu predaju svaki traženi dokument i da se odazovu svakome pozivu suda u Haagu, bilo kao svjedoci, bilo kao osumnjičeni, bilo kao optuženi”, navodi Mesić.
Mesić: Samo sam poštovao zakon
Kao drugi izabrani predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata, a na toj dužnosti proveo je 10 godina, ukazuje kako je “poštovao i slovo, i duh Ustavnog zakona i u skladu s time i djelovao”. Prema njegovim saznanjima, isto vrijedi i za vlade, pa su i on, kao čelni čovjek države, i vlade koje su u tom razdoblju djelovale “poštivali ono na što ih je Hrvatski sabor obvezao”.
“Svaku presudu svakoga suda, pa tako i ovoga u Haagu, može se propitivati iz perspektive pravednosti i pravičnosti. No, konačnu sudsku presudu valja poštivati i prihvaćati. Odbijanje presude znači nepoštivanje sudstva, a u konkretnom slučaju Haškog suda, značilo bi retroaktivno derogiranje Ustavnog zakona Republike Hrvatske”, navodi Mesić.
Zaključno naglašava da je, kao predsjednik Republike Hrvatske, “poštivao i izvršavao ono na što ga je obvezivao Ustavni zakon zemlje kojoj je bio na čelu voljom većine njezinih građana”.
“Svako drugačije ponašanje, bilo moje, bilo kojeg drugoga građanina, značilo bi grubo narušavanje najvišeg zakona zemlje”, zaključuje Mesić.
Šeks: Mesić je odgovoran za Praljkovu smrt
Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić (HDZ) izravno je prozvao Mesića, ali i bivšu šeficu hrvatske diplomacije Vesnu Pusić, navodeći kako su “određenim izjavama i djelima itekako naštetili Hrvatskoj”.
“Jednim dijelom u presudi je i njihov kamenčić u tom nečasnom nemoralnom mozaiku djela koja su radili protiv Hrvatske”, kazao je Brkić.
Izjavu predsjednice Grabar – Kitarović komentirala je i Vesna Pusić poručivši kako je prilikom prozivanja bivših dužnosnika “vjerojatno mislila na sebe”
Zastupnica stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih poručila je kako je “važno znati tko je sve doveo do ovakve presude”.
Oglasio se i bivši predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks (HDZ).
Na predstavljanju svoje knjige Državni udar, Šeks je u Osijeku kazao je kako je njegovo djelo predstavlja “i osudu svih onih koji su doprinijeli pribijanju Hrvatske na stup srama”.
“U prvom redu mislim na bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, koji je jedan od najodgovornijih za donošenje ovakve presude, a na posredan način, odgovoran je i za smrt generala Slobodana Praljka”, ustvrdio je Šeks.
Praljak se ubio
Žalbeno vijeće je, izričući presudu bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo i da je postojao međunarodni oružani sukob u Bosni i Hercegovini i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata sa ciljem etničkog čišćenja dijelova Bosne i Hercegovine.
Žalbeno vijeće izreklo je pravomoćnu presudu za zločine počinjene nad muslimanima u Bosni i Hercegovini 1993-94. godine, potvrdivši šestorici dosuđene kazne iz prvostupanjske presude i tim predmetom, jednim od najsloženijih, ovaj međunarodni sud je završio 24-godišnje postojanje.
Sud je potvrdio da je bivši predsjednik vlade samoproglašene Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Nakon izricanja presude, Praljak je u sudnici počinio samoubojstvo.
Piše: Mladen Obrenović
