Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju David McAllister upozorava da države Zapadnog Balkana treba što prije da se spreme za članstvo u Evropskoj uniji, jer u suprotnom bi mogli potpasti pod utjecaj drugih, i traži da se zemlje regije već sada uključe u proces odlučivanja u Uniji, prenosi Otisak.ba.
McAllister je, u intervjuu njemačkom listu Welt, istakao da svih šest zemalja Zapadnog Balkana može pristupiti EU, ukoliko ispune u potpunosti zahtjevne pravne, ekonomske i političke uvjete.
“EU je u interesu da ima dobre odnose sa zemljama Zapadnog Balkana. Ili ćemo da izvozimo stabilnost na Zapadni Balkan, ili će nestabilnost regije ugroziti ostatak našeg kontinenta”, rekao je on.
McAllister je ukazao da se radi o evropskim državama, koje su okružene članicama EU-a.
“Te zemlje imaju dugoročnu evropsku perspektivu. Nova strategija Evropske komisije treba da ohrabri te zemlje da nastave dosljedno da idu u pravcu EU i sprovode potrebne reforme”, objasnio je on.
Središte geostrateških interesa
Naveo je da su pojedine zemlje regije još daleko udaljene od mogućeg pristupa EU i dodao da to nije razlog da se Unija povuče sa Balkana, jer ako to učini onda će drugi doći i zauzeti njeno mjesto, a djelimično su već prisutni.
“Balkan je dospio u središte geostrateških interesa. Posmatramo već godinama rastuće aktivnosti Turske, Rusije, Kine i zaljevskih zemalja. Interesi su veoma različiti, ali na kraju se uvijek radi o proširenju sfere uticaja”, naglasio je njemački političar.
Ukazao je da je Rusija već izgradila svoje medijsko prisustvo u pojedinim zemljama regiona, i pokušava da kroz kampanju dezinformacija ciljano preuzme uticaj, što daje povod za zabrinutost.
Na pitanje da li postoji rizik od aneksije određenih teritorija na Balkanu, McAllister je odgovorio da se ne radi o aneksijama, već da se moraju obazrivo pratiti rastuće aktivnosti.
Na konstataciju da Moskva traži saveznike na Balkanu i da isporučuje borbene avione Srbiji, McAllister je podsjetio da Beograd ima tradicionalne tijesne veze sa Moskvom.
“Istovremeno Srbija učestvuje i na NATO (Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora) vježbama, učestvuje i u civilnim i vojnim operacijama EU-a. Tako sam vidio srbijanske sanitetske oficire u Maliju, gdje su u misiji zajedno sa njemačkim vojnicima”, rekao je on.
Politički signal ohrabrenja
Na pitanje da li su dopustive isporuke oružja iz Rusije kandidatu za članstvo u EU, McAllister je objasnio da zemlja koja namjerava da pristupi Uniji mora postepeno da se približi zajedničkoj spoljnoj i sigurnosnoj politici.
“To važi i za Srbiju. Na kraju odlučuju, jednoglasno, članice EU-a da li kandidat ispunjava preduslove u određenim političkim oblastima”, naglasio je on.
McAllister je, u vezi strategije Evropske komisije, rekao da se može raspravljati da li je bilo korisno govoriti o datumu pristupa, ali istovremeno ukazuje da je 2025. indikativni datum, koji se odnosi na najbolji mogući scenario.
“To je politički signal ohrabrenja. Pristupanje EU zavisi prije svega od toga da li jedna zemlja ispunjava zahtjevne političke, pravne i ekonomske preduslove. Odlučujuća je supstanca, ne postoji nikakav automatizam”, istakao je on.
Isto tako je ukazao da je još dug put do članstva u EU.
“Međutim, već sada bi trebalo da se uzmu u obzir interesi zemalja Zapadnog Balkana u procesu odlučivanja EU. To važi, na primjer, i u vezi izgradnje zajedničkog tržišta, saobraćajne infrastrukture i energetske mreže. Radi se o tome da se region veže za EU. Kada ljudi budu osjetili da se napreduje korak po korak, povećava se spremnost za reforme”, uvjeren je McAllister.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjavio je na konferenciji za medije da će se među prioritetima šestomjesečnog predsjedavanja koje će Austrija 1. jula preuzeti od Bugarske naći i ulazak Zapadnog Balkana u EU, posebno naglašavajući Srbiju i Crnu Goru, prenosi Reuters.