Ta odluka je očekivana, ali ne zbog izostanka odgovornosti optužene četvorke (a i onih koji nisu uopće bili dio optužnice poput Milorada Dodika) za neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu RS-a, već sadržaju optužnice koju je Sudu BiH dostavio postupajući tužilac Tužilaštva BiH Miroslav D. Marković.
Naime, sudija za prethodno saslušanje Suda BiH je zaključio da iz dokaza Tužilaštva BiH nije moguće izvesti zaključak o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret. Izvršenje odluke Ustavnog suda je bilo u nadležnosti Narodne skupštine RS-a, a optužena četvorka nije imala realnu moć da donese odluku o suspenziji odluke o sprovođenju referenduma s obzirom da je većina članova Komisije bila iz reda zastupnika Narodne skupštine RS-a, a koji, kako stoji u saopćenju Suda BiH, “najvjerovatnije nisu optuženi zbog toga što kao zastupnici Narodne skupštine RS-a uživaju imunitet”.
Podsjećanja radi, optuženi su Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković, dok zbog zastupničkog imuniteta u optužnicu nisu uvrštena imena ostalih članova Komisije: Nedeljka Glamočaka, Davora Šešića, Perice Bundala, Zdenke Gojkovića i Vojislava Gligića. Ta odluka Tužilaštva BiH, smatra potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Senad Bratić, nije utemeljena na zakonskim odredbama koje definiraju zastupnički imunitet.
– Meni je logično da mi imamo imunitet što se tiče rada u Narodnoj skupštini RS-a, ali dalje u radu nekih komisija ili nadzornih odbora mislim da tu prestaje naš imunitet u smislu narodnih zastupnika – kazao je Bratić za Faktor.
Zakon o imunitetu RS-a predviđa da o oduzimanju imuniteta zastupnicima Narodne skupštine RS-a, koji se pozovu na njega u sudskom procesu, odlučuje nadležni sud. Međutim, u ovom je slučaju tu odluku, umjesto Suda BiH, donio je tužilac Miroslav D. Marković.
Željeli smo saznati zašto je Tužilaštvo BiH iz optužnice izostavilo pomenute članove Komisije, te zašto su izostavljena imena predsjednika RS-a Milorada Dodika i premijerke Željke Cvijanović, ali odgovor nismo dobili. Odgovor na to pitanje, čini se, ne zna ni sam Milorad Dodik.
– Ja se osjećam potpuno neuvažen. Kako je moguće da mene ne optuže. Pa ja sam učestvovao u tome, ja sam vodio kampanju za referendum. Ja sam govorio o tome da to treba. Ja sam potencirao da se donese Zakon o referendumu. Kako je moguće da me niste optužili? Kako je moguće da je Karan kriv, a da ja nisam? – zapitao se on u intervjuu za RTRS.
Finansiranje neustavnog referenduma sa 1.425.390 KM je osigurano zahvaljujući odluci Vlade RS-a, koja je donesena 18. augusta 2016. godine, ali to, sudeći prema sadržaju optužnice, nije bilo dovoljno za utvrđivanje uloge premijerke Željke Cvijanović u nepoštivanju odluke Ustavnog suda BiH.
Protiv odluke o odbijanju optužnice Tužilaštvo BiH može podnijeti žalbu u roku od 24 sata. Ta žalba će vjerovatno biti podnesena, ali je Tužilaštvo BiH dosadašnjim angažmanom u procesuiranju odgovornih za neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH pokazalo da ili nije sposobno ili nije voljno procesuirati visokorangirane političke zvaničnike u BiH, bez obzira za kakvo su krivično djelo osumnjičeni.
