Korupcija u obrazovanju

Foto-ilustracija

Današnji svijet suočen je s velikim brojem problema koji utiču na kvalitetu života ljudi.

Međutim, nisu svi dijelovi svijeta podjednako pogođeni problemima koji se svrstavaju među najozbiljnije prijetnje razvoja modernog društva: visoka stopa nezaposlenosti, siromaštvo, nizak nivo obrazovanja, loš tehnološki razvoj, a sve povezano sa korupcijom na visokom nivou.

- Reklama -

Korupcija, kao što je opšte poznato utiče na sve sfere života svih nas, i njen uticaj ima izuzetno negativne posljedice na opstanak i razvoj mnogih zemalja.

Ove posljedice su uglavnom vezana za zemlje u tranziciji i dijelove svijeta u razvoju.

Međutim, u mnogim razvijenim zemljama korupcija je takođe endem u obrazovanju.

Naime, korupcija je ušla u ovo područje i ozbiljno ugrožava škole i univerzitete.

Korupcija u obrazovnom sektoru može se definirati kao „sistematsko korištenje javne funkcije u privatnu korist, čiji je utjecaj značajan na dostupnost i kvalitet obrazovnih dobara i usluga, a utječe na pristup, kvalitet ili jednakost u obrazovanju“ (Hallak i Poisson, 2002).

Nažalost, provedeno je vrlo malo istraživanja kako bi se uporedili troškovi korupcije u obrazovnom sektoru.

Akademska prevara i osiguranje kvaliteta

Više nego ikad prije obrazovne institucije postale su profitno orijentirane u svojoj borbi za opstanak, zanemarujući svoju osnovnu funkciju – obuku i obrazovanje kvalitetnog i adekvatnog osoblja, sposobnog za suočavanje sa krizom sa kojom se danas suočava savremeni svijet.

I sami smo svjedoci da se obrazovne ustanove pojavljuju nekontrolirano, nudeći iste ili slične nastavne planove i programe kako bi privukle što veći broj učenika, umjesto nastavnih programa koji su prilagođeni strukturi i potrebama tržišta rada, kako na nacionalnom tako i na nacionalnom nivou, na regionalnom i na globalnom nivou.

Pored toga, postoji mnogo lažnih univerziteta, od kojih se neki oglašavaju u međunarodnoj štampi, šire informacije slanjem neželjene pošte i visoko se kotiraju na listama pogodaka pretraživača.

Također možemo vidjeti da se diplomski, magistarski i doktorski radovi mogu kupiti po prilično niskim cijenama putem Interneta, što u potpunosti degradira značaj i smisao obrazovanja.

U skladu s tim, diplome se degradiraju zbog njihove hiperprodukcije i nedovoljnog znanja i kompetencija stečenih obrazovanjem da ih podrže.

Jasno je da ova hiperprodukcija diploma ne može riješiti problem nedovoljnog nivoa obrazovanja stanovništva u mnogim dijelovima svijeta, niti može umjetno podići kvotu nivoa pismenosti nacije.

S obzirom na to da je obrazovanje osnova razvoja nacije i opstanka globalne ekonomije, neophodno je da se ta negativna tendencija što prije suzbije.

Ništa ne može upropastiti zemlju više od njenog lošeg i korumpiranog obrazovnog sistema.

Zbog toga je neophodno pokretanje masovne kampanje za zatvaranje kvaziobrazovnih institucija koje proizvode „intelektualne bogalje“.

Međutim, obrazovanju treba vratiti izvornu ulogu, s novim prefiksom, onim koji stvara obrazovanje prilagođeno potrebama učenika i novo znanje koje će biti sinergijsko sa potražnjom na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu rada.

Više nego ikad prije potrebno nam je znanje koje može biti primjenjivo na ekonomiju 21. stoljeća, ekonomiju zasnovanu na znanju.

Iz tog razloga neposrednu pažnju treba posvetiti obrazovanju zbog njegovih implikacija na siromaštvo, nezaposlenost i druge probleme s kojima se danas suočava svijet u kojem živimo.

Na kraju da zaključimo, borba protiv korupcije u obrazovanju predstavlja prioritet, kako Brčko distrikta tako i cijele Bosne i Hercegovine, pozivamo sve građane da se aktivno bore protiv korupcije, javno govore i prijavljuju istu, jer samo na taj način moguće je doprinijeti promjeni.

Ovaj članak je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Omladinskog centra “Vermont” i Otisak.ba i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.