Korupcija i etika

Foto-ilustracija

Etika je filozofijska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopšte zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako je razlikuju od drugih znanosti.

Korupcija u najširem smislu predstavlja svaku zloupotrebu položaja od strane državnog službenika ili osobe koja vrši određenu javnu funkciju, a koja za cilj ima osobnu i/li materijalnu korist. 

- Reklama -

Korupcija – etički problem

Ukoliko se uzme u obzir da korupcija predstavlja ponašanje suprotno normalnom, zaključuje se da je korupcija veliki etički problem. Kao pojava koja uništava savremeno društvo korupcija je problem protiv koga mora da se djeluje svim raspoloživim mehanizmima, od strane svih pojedinaca i institucija. Bitno je da se na ovaj fenomen djeluje u svim fazama života, od rane životne dobi, kako bi se razvila svijest da ponašanje koje se karakteriše kao koruptivno je štetno za svako društvo. O tome je govorio i Ifeanyi Enoch Onuoha kada je izjavio:

Dužnost mladih je da se bore protiv nediscipline i korupcije, jer su oni vođe sutrašnjice.

Iako je postojalo mišljenje da je korupcija samo prateća pojava određenog mentaliteta i kulture jednog naroda, češće nerazvijenih zemalja svijeta, svijet današnjice govori sasvim suprotno. Nažalost, sa korupcijom se suočavaju sve zemlje svijeta bez obzira na stepen njihove razvijenosti. Razlika između razvijenih i nerazvijenih zemalja kada je ovaj fenomen u pitanju je jedino u raspoloživosti i snazi mehanizama kojima se protiv nje bore. Korupcija djeluje na društvo poput hronične bolesti. Ona se ne može izliječiti, ali je moguće zaliječiti upotrebom preciznih terapija.

Vrste korupcije

Građani moraju znati da postoji nekoliko pojavnih oblika korupcije prema Derenčinoviću. Neki od njih su:

  • Individualna korupcija – korupcija malih, običnih ljudi.
  • Sistemska korupcija – korupcija ukorijenjena u čitav sistem funkcionisanja određenog društva.
  • Posredna korupcija – korupcija koja djeluje po principu: „podrži moj prijedlog, pa ću ja podržati tvoj“.
  • Takmičarska korupcija – korupcija koja se javlja kod takmičarskih aktivnosti, najčešće u sportu.
  • Administrativna korupcija – korupcija kada administracija oduzima građanima zakonom propisano pravo korišćenja javnih usluga koje su zagarantovane svima.
  • Ulična korupcija – korupcija spontanog potkupljivanja javnih službenika ili odgovornih lica bez prethodnog plana sa ciljem izbjegavanja izvršenja određenih zakonskih obaveza, plaćanja kazni i sl.
  • Ugovaračka korupcija – korupcija koja nastaje prilikom sklapanja ugovora između određenih strana.
  • Politička korupcija – korupcija koja nastaje u političkim procesima (izglasavanje pravnih akata sa „rupama“ kako bi se obezbijedilo finansiranje političkih partija).
  • Nepotistička korupcija – korupcija koja nastaje prilikom zapošljavanja kada se upražnjena mjesta popunjavaju zapošljavanjem rodbine, prijatelja i poznanika čime se narušava princip jednakosti svih pred zakonom.

Ovaj članak je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Omladinskog centra “Vermont” i Otisak.ba i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.