Kontinent nauke i mira Antarktik pomaže u razumijevanju prošlosti

    Na najhladnijem, najvjetrovitijem i najpustijem kontinentu nalazi se oko 100 baza timova iz 30 zemalja koji provode naučna istraživanja.

    Oko 98 posto Antarktika prekriveno je ledenim pokrivačem koji mjestimično doseže debljinu od 1,6 kilometara (Foto: AA)

    Antarktik, kontinent klimatskih ekstrema, privlači brojne naučnike iz svih dijelova svijeta gdje provode eksperimente koji će im pomoći u istraživanjima.

    Na najhladnijem, najvjetrovitijem i najpustijem kontinentu nalazi se oko 100 baza timova iz 30 zemalja koji provode naučna istraživanja.

    Oko 98 posto Antarktika prekriveno je ledenim pokrivačem koji mjestimično doseže debljinu od 1,6 kilometara. Oko 67 posto slatke vode u svijetu koja se može piti nalazi se u glečerima.

    Morski led balansira klimatski sistem te omogućava nakupljanje algi koje su početak hranidbenog sistema, a predstavlja i stanište za mnoge životinje.

    Na Antarktiku brzina vjetra može doseći i 327 kilometara. Najniža temperatura zraka izmjerena je u ruskoj stanici Vostok 1983. i to minus 89,2 stepena, dok je najviša temperatura iznosila minus 14,5 stepeni.

    Ljetni period na Antarktiku traje samo tokom januara i februara, a Antarktik nije svrstan u određenu vremensku zonu.

    Značaj netaknute prirode

    Netaknuta priroda na Antarktiku ima veliki značaj za budućnost svijeta, a predstavlja i svojevrsni ključ za prošlost.

    Morski resursi i vodni potencijali skriveni u glečerima mogli bi biti garancija dostupnosti vode i hrane u budućnosti.

    Biološka struktura kontinenta je važna i radi ravnoteže ekosistema svijeta. Antarktik zbog svojih karakteristika predstavlja i prirodni laboratorij za klimatska istraživanja, eksperimente iz geofizike, biologije, istraživanja svemira i drugih naučnih grana.

    Pretpostavlja se da na kontinentu na kojem se nalaze stručnjaci iz različitih oblasti, nalaze i bogata nalazišta minerala.

    Razjašnjavanje tajni

    Ostaci leda i taloga na ovom kontinentu pomažu naučnicima da razjasne tajne s kojima su se njihovi prethodnici susretali tokom historije.

    Ovo područje sadrži i genetske tajne o preživljavanju živih organizama u ekstremnim uslovima.

    Napretkom tehnologije ostvarenim u posljednjih nekoliko godina realiziraju se značajne klimatske modulacije na kontinentu i farmaceutska istraživanja.

    Molekule u ledu i ostaci taloga naučnicima mogu pomoći u predviđanju klimatskih promjena.

    Osim toga, istraživanja olakšavaju naučnicima pravljenje lijekova koji bi se mogli koristiti u liječenju mnogih teških bolesti.

    Kontinent nauke i mira

    Antarktik je ujedno i jedno od najposjećenijih područja za naučnike. Često se naziva i kontinentom nauke i mira, s obzirom da nije pod upravom nijedne zemlje, a domaćini su pingvini, foke, kitovi i druge životinje.

    Sporazum o Antarktiku iz 1959. godine nalaže da ovo područje bude dostupno isključivo za naučna istraživanja. To je prostor koji se koristi za zajedničku korist cijelog čovječanstva.

    Trideset zemalja ima skoro 100 naučnih baza na Antartiku, ali većina njih je aktivna samo u ljetnom periodu.

    Zemlje koje imaju naučne baze su: SAD, Njemačka, Argentina, Australija, Bjelorusija, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Brazil, Bugarska, Češka, Kina, Ekvador, Finska, Francuska, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Indija, Holandija, Španija, Švedska, Italija, Japan, Norveška, Peru, Poljska, Rusija, Čile, Ukrajina, Urugvaj i Novi Zeland.

    --

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × nine = 54