Pitanje jezika, nacionalizma i segregacije u obrazovanju aktualno je već četvrt stoljeća. Kojim jezikom govore Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Crnogorci? Intelektualci iz regije tvrde – zajedničkim.
Jezici i nacionalizmi. Regionalna konferencija krenula još prošle godine debatom u Podgorici, zatim je održana i u Splitu, a onda preko Beograda – sve do Sarajeva, bosanskohercegovačkoga središta gdje se upravo i pojavila ideja za Deklaracijom. A onda je uslijedio posao na kojem je neko vrijeme radila i grupa eksperata.
Tekst Deklaracije o zajedničkome jeziku javnosti će biti dostupan od četvrtka, 30. marta, a bit će predstavljen Sarajevu. U njemu se, kako doznajemo, jezik ne imenuje, ali se – potpuno suprotno nacionalističkim mitovima – tvrdi da je on zajednički građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Baš u mjesecu kada se navršava pedeset godina od hrvatske Deklaracije o jeziku, javlja se i ova – Deklaracija o zajedničkom. I prije nego što je došla do očiju javnosti, izazvala je brojne reakcije – a negdje ju doživljavaju i kao provokaciju. Ipak, jedna od potpisnica ovog dokumenta – Štefica Galić, urednica portala Tačno.net, kaže kako je ovo izuzetno važan potez.
“Smatram da ne treba pristajati na sve veće nacionalističke podjele, kako sutra naša djeca ne bi bila neprijatelji jedni drugima, da se – naravno – razumiju, kao što se i mi do sada razumijemo i da se ukidaju dvije škole pod jednim krovom. Da jezik ponovo bude ono što će nas spajati, a ne razdvajati”, smatra Štefica Galić, urednica portala Tačno.net.
Svoj potpis na Deklaraciju o zajedničkom jeziku odmah je dao i profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz. Za N1 kaže kako ova Deklaracija dokida sveprisutni lingvistički nacionalizam.
“Jezik je gnoseološki, kreativni element ljudskoga duha, a ne sredstvo političkih ideologija. Pogotovo ne bi smio kao sredstvo komunikacije da bude sredstvo diskriminacije i asimilacije. Razlog za potpisivanje Deklaracije je u tome da ako pišete na tom jeziku, ne dozvoljavate da ga ugrožavaju ideologije”, rekao je Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Deklaraciju je već sada potpisalo preko 200 osoba iz javnoga života regije, među kojima su Predrag Lucić, Snježana Kordić, Esad Bajtal, Hanka Vajzović, Boris Dežulović, Filip David i brojni drugi, a ona bi – sve su prilike – mogla biti odličan povod za promjenu jezičnih politika – bez nacionalizma.
