Koga obavezuje presuda Karadžiću?

    Zvanični Beograd do ovog trenutka je bez reakcija na pravosnažnu presudu Međunarodnog suda u Hagu kojom je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini.

    Foto: Fena/ICTY/Arhiv

    Zvanični Beograd do ovog trenutka je bez reakcija na pravosnažnu presudu Međunarodnog suda u Hagu kojom je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini.

    Za Natašu Kandić, koordinatorku REKOM-a, presuda je očekivana. Ostala je na nivou utvrđenih činjenica u ranijim suđenjima za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, kaže Kandić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

    “U vezi sa ovim suđenjem ostaće upamćeno da Ratko Mladić nije prihvatio da svedoči protiv Karadžića, da je Radovan Karadžić insistirao, smatrao je da bi to doprinelo i razjašnjenju njegove odgovornosti. Pokazana je jedna netrpeljivost i pokušaj Radovana Karadžića da pokaže da je njegova odgovornost manja nego odgovornost Ratka Mladića”, kaže Kandić nakon izricanja pravosnažne presude Karadžiću.

    Ona ocjenjuje značajnim što je žalbeno vijeće „posebnu pažnju posvetilo direktivi sedam“.

    “To je ona direktiva kojom je naloženo vojsci da stvori nepodnošljive uslove bez nade u život i opstanak u enklavi. Neprihvatljiva je odbrana Karadžića da on, iako je tu direktivu potpisao, nije ni čitao, da nije obratio pažnju. Mislim da je jako važno što je ta direktiva akcentovana sada u izricanju presude i to pokazuje karakter nekoga kao što je Karadžić”, ocjenjuje Kandić.

    Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije (Inicijativa) ocijenila je da presuda Radovanu Karadžiću dodatno obavezuje Srbiju na priznanje genocida u Srebrenici.

    “Mislimo da je ovo šansa da se stvari preokrenu i da konačno dobijemo stav zvaničnog Beograda koji će potvrditi sada niz presuda koje govore da je genocid u Srebrenici genocid i nazvati ga pravim imenom. Kao i da se prestane sa relativizacijom ratnih zločina i promovisanjem ratnih zločinaca”, kaže za RSE Marko Milosavljević iz Inicijative.

    On ukazuje na naslove i tekstove u danu izricanja konačne presude Karadžiću.

    “Danas smo videli naslove i tekstove u ‘Večernjim novostima’, koje objavljuju aforizme Radovana Karadžića i pozdravno pismo Nebojše Pavkovića koji je na odsluženju svoje kazne zbog ratnih zločina na Kosovu”, kaže Milosavljević.

    Zvanični Beograd ne prihvata da se u Srebrenici dogodio genocid. Najviši državni zvaničnici ponavljaju da je to bio strašan zločin, ali ne i genocid, uključujući i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je 2015. godine, kao premijer Srbije, u Potočarima odao poštu žrtvama.

    Vučić ponavlja da niko ne dovodi u pitanje težinu zločina u Srebrenici, ali da se postavlja pitanje zašto se insistira na pravnoj kvalifikaciji da je to bio genocid.

    Skupština Srbije je 2010. godine usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, ali se u njoj ne spominje riječ genocid. Taj dokument predložila je tadašnja vladajuća koalicija predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića.

    Opozicioni Pokret slobodnih građana saopštio je da “adekvatno sankcionisanje odgovornih za ratne zločine značajno doprinosi pomirenju, i da se osudama odgovornih pojedinaca skida teret krivice sa naroda i otvara prostor za normalan suživot na Balkanu”.

    Predsjednik Liberalno – demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je da je pravosnažna presuda kojom je Radovanu Karadžiću izrečena kazna doživotnog zatvora, “delimična, ali nedovoljna satisfakcija” za porodice žrtava koje su stradale zbog njegove politike.

    “Samo jasnom osudom ratnih zločina i zločinaca iz ratova devedesetih možemo se nadati razumevanju i saradnji u regionu”, rekao je Jovanović.

    Radovan Karadžić uhapšen je u Srbiji u julu 2008. godine i isporučen Haškom tribunalu.

    Reakcije iz regiona

    Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je u prvoj reakciji rekla da “presuda ne može vratiti u život desetine hiljada žrtava i ublažiti bol njihovih porodica i preživjelih, no mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti te politike”.

    “Današnja odluka konačna je presuda jednom glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike, koja se nije ustručavala genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina protiv Hrvata i Bošnjaka u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije”, navela na svom Tviter nalogu Grabar-Kitarović.

    Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič pozdravila je odluku, uz jednu ogradu.

    “Smatramo da je genocidna namjera za uništenje Muslimana i Hrvata postojala u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa tako i u Sarajevu, te drugih šest općina navedenih u optužnici, što vijeće nije utvrdilo”, navodi Documenta u saopštenju.

    Dok se čeka presuda u slučajevima Stanišić i Simatović, kao i u slučaju Mladić, iz Documente izražavaju zabrinutost zbog narušenog povjerenja u hašku pravdu u Bosni i Hercegovini.

    “Posebno nas brinu posljedice nedavnog usvajanja deklaracije 8. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH kojom se osporava presuda Tribunala u predmetu Prlić i drugi, te odbacivanja izvještaja Komisije o zločinima u Srebrenici od 10. do 19. srpnja 1995. godine od strane prvo Vlade, a onda i Skupština Republike Srpske, koji su sami usvojili 2004., kojom se osporavaju presude u predmetima za genocid u Srebrenici pred Tribunalom i pravosuđem Bosne i Hercegovine “, kazala je Teršelič.

    Pozitivno ocjenu dijeli u izjavi za jednu privatnu televiziju i politički analitičar i aktivista za ljudska prava, Žarko Puhovski.

    “Važno je da je neka vrsta pravde doista postignuta, ma koliko kasno. Važno je da je naglašen udruženi zločinački pothvat. Doista je malo čudna ova priča sa ‘općinskim’ genocidima, ali genocid jest kao činjenica ustanovljen. Trebao je biti ustanovljen i u Prijedoru i na još nekoliko mjesta, ali nije”, naveo je Puhovski.

    Bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesići upravo je RSE saopštio vijest o doživotnom zatvoru za Karadžića i reakcija je bila spontana.

    “To je dobra presuda. Karadžić je odgovoran za zločine koji su se dogodili u ratu. Nije tražio odgovornost za počinjene zločine”, riječi su Mesića.

    “Ova će presuda pomoći onoj strani koja je bila nezadovoljna sa prvostupanjskom presudom na 40 godina robije. Za njih će to biti ipak jedna satisfakcija, s obzirom na to za što je sve Karadžić odgovoran. a na drugoj strani imate one koji smatraju ne da nije kriv, nego da zajedno sa Miloševićem nije uspio ostvariti ratne ciljeve. A ratni ciljevi bili su komadanje Bosne i Hercegovine i pripajanje jednog njezinog dijela Srbiji. Ostvarena je Republika Srpska, ali nije pripojena Republici Srbiji. Imamo 100.000 mrtvih, a granice nisu promijenjene ni za milimetar. Najveću krivnju za zločine i stradanja imaju upravo Milošević i Karadžić”, stav je Mesića.

    Presudu Karadžiću je pozdravio i hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula, upozoravajući u tom kontekstu na politiku koju vodi aktuelna vlast u bh. entitetu Republici Srpskoj.

    “Pozdravljam presudu doživotne kazne zatvora Radovanu Karadžiću za počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Nažalost, lideri Republike Srpske, ostavštine njegova zločina, i dalje aktivno rade na destabilizaciji Bosne i Hercegovine i cijele naše regije. Nužno je što prije pronaći rješenje za političku krizu nastalu Daytonskim sporazumom, kojim je okončan sukob u BiH, ali nisu postavljeni temelji za dugoročan mir”, naglasio je Picula.

    Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, komentarišući doživotnu kaznu zatvora Karadžiću, kazala je da će “on i dalje živjeti, a njegove su žrtve davno mrtve i ništa ih ne može vratiti”.

    Reakcije iz Evrope

    “Evropska unija očekuje od svih lidera u regionu da podrže odluke međunarodnih sudova i da se uzdrže od bilo kakvih izjava ili postupaka u kojima se baca sumnja na nezavisnost ili nepristrasnost sudskog procesa. Poricanje ili revizionizam u suprotnosti su sa najosnovnijim evropskim vrijednostima. EU takođe podržava učinkovito i efikasno procesuiranje slučajeva ratnih zločina pred domaćim sudovima, kako bi se upotpunio i nastavio rad međunarodnih sudova”, saopšteno je iz Kancelarije visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Federike Mogerini.

    Karl Bilt, bivši visoki predstavnik u BiH koji je tokom rata u BiH obavljao funkciju švedskog premijera i specijalnog izaslanika EU za bivšu Jugoslaviju, oglasio se dva sata uoči izricanja presude s aerodroma u Brazilu.

    “Konačna presuda Radovanu Karadžiću danas u Hagu. Doživotni zatvor gotovo siguran, ali i dalje je zanimljivo pratiti hoće li Sud išta promijeniti”, napisao je Bilt u Tviteru.

    Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik u BiH i ministar spoljnih poslova Slovačke, ocijenio je da je međunarodna pravda konačno dostignuta.

    “Nadam se da kazna doživotnog zatvora Karadžiću za ratne zločine/genocid pruža barem malo osjećaja pravde preživjelima i porodicama žrtava, neki osjećaj pomirenja prema Evropi, neki osjećaj zatvaranja ove posljednje tragične stranice istorije za sve nas”, naveo je Lajčak.

    Visoka komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović ocijenila je da je presuda Karadžiću pokazala da pravda pobjeđuje.

    “Današnja presuda suda UN-a kojom je povećana kazna Karadžiću za genocid i ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva, pokazuje da pravda pobjeđuje. Borba protiv negiranja ratnih zločina i obrazovanje o istini sad su potrebniji nego ikad”, navela je Mijatović.

    Barunica Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova porijeklom iz BiH, pozdravila je presudu Karadžiću.

    “Nirnberški proces nije spriječio druge ratove i ratne zločine, ali je označio rođenje primjene međunarodnog prava. Danas je međunarodno pravo potvrđeno”, napisala je Helić.

    Tanja Fajon, poslanica u Evropskom parlamentu, ocijenila je da “presuda Karadžiću ne može vratiti u život niti izliječiti rane članova porodica žrtava genocida, njihovih voljenih. Međutim, sigurno donosi pravdu i nadam se da će služiti kao podsjetnik kako bi se spriječili slični zločini”.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    sixteen − = 6