More

    Kad se priča o ratu, priča se o Brčkom

    - Advertisement -

    UZEVŠI KOST I MESO

    Meni više ništa, ni ružno ni dobro,

    ne može da se desi. Ostalo je naprosto

    da brojim dane, ko smjeran redov, s malom

    razlikom u smislu i žestini. Treba to pojmiti

    i izgovoriti, napokon, mirno: doći će

    i uzeće sve, uzevši kost i meso…. A. Sidran

    Da li je strah stanovništva od novog rata opravdan ili ne – još ne znamo i nadamo se da će se strahovi izjaloviti. Izjave u medijima pojedinih političara mogu biti primjeri populizma, dizanja nepotrebnih tenzija, širenje straha u svrhu kontrole glasačkog tijela ili autentično i iskreno upozorenje na ono što se zaista priprema. Odgovor je, možda, negdje u sredini.

    Dječije priredbe su uspješne kad se zapjeva Balaševićeva „Samo da rata ne bude…“, dječije priredbe, benigne zabave svjedoče o vječitom stanju straha, najosnovnije životne ugroženosti u kojem je misao o bilo kakvom drugom napretku društva stavljena po strani. Trenutno svjedočimo razvoju paralelnih svjetova – jedan je onaj u kojem se pretvaramo da je sve uredu, idemo na posao i planiramo zimske praznike. Usudimo se planirati. A drugi je onaj  u podsvijesti pun glasova od maja ’92. kada se izašlo na livade za proslavu socijalističke stečevine, a slijedeći dan već sjedilo u fašističkom logoru.

    Haris Silajdžić i Dragan Mektić zazivaju Brčko i nesretno slute. Rekla – kazala, strategije se prave, a Brčko je kažu „povoljna pozicija“.

    “Iz iskustva znam da je u prošli rat išla sirotinja i bijeda. Ni Miloradova djeca, niti mnogih političara u to vrijeme koji su bili, djeca nisu išla u rat, bili su u inostranstvu. Ali da se razvijaju i prave strategije, da, to se radi. Radi se na tome, ukoliko dođe do sukoba, ko bi prije ovladao i na koji način strateškom taktikom zauzeo povoljniju poziciju. Ispostavilo se da je to najrealnije da se radi na Brčkom, tu je koridor”, kazao je Dragan Mektić, zastupnik SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH i bivši državni ministar sigurnosti, u emisiji Plenum Federalne TV.

    Njegov sagovornik u emisiji prof. dr. Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci, kaže da nema takve informacije, te da se na internetu može svašta naći.

    Puk se opet može zapitati, čemu onda jagma za vlašću, uranjena predizborna kampanja za predstojeće opšte izbore, ako će ionako sve otići do vraga, a možda je upravo to taktika.

    Uvjerenja sam da niko istinski ne zna pravu istinu i to je ono najtužnije, jer kad i ako nešto počne, počet će od niza različitih interesa i pokojih naivnih momenata. Ne postoji jedan vrhovi autoritet nad globusom svijeta koji prstom upire u BiH, već je prstiju mnogo i svako vjeruje da čini dobro za sebe (osim psihopata), svoju porodicu i svoj narod, naravno, najviše za sebe. Svi se kunu u moral, vjerovatno, a moralna objektivna istina su oni sami i oni koji klimaju glavom oko njih. Da bude stvar gora i razornija, upirači misle da su mudri, da su prozreli neke bitne istine, pa zazivaju i simbole kojima se klanjaju. Sve se odvija u toplim kancelarijama, skupim odijelima i svi misle da su glavni lik globalnog filma kojeg gledamo. Tad se izgubi nit sa mrtvim dječijim tijelima, jer sva ova priča vodi do mrtvih dječijih tijela. Spekuliranje i analiziranje, mobiliziranje i mrtva dječija tijela. Ponavljati to treba kao mantru.

    „Trupe u Brčko i kontrola granice na Drini pod hitno. To trebaju da urade NATO i EUFOR ako nemaju neki dogovor s Rusijom. Rusija stoji iza svega što se kod nas događa. Brčko i granice prema Drini su ključne tačke“, kazao je Haris Silajdžić gostujući kod Senada Hadžifejzovića za Face.

    Sat se pomjerio, neobično toplo vrijeme je za novembar, to su činjenice. „Rusija stoji iza svega što se kod nas događa“, šta je to? Činjenica, glasina ili mišljenje?

    “To (Rat) bi neizbježno krenulo prvo na Brčkom, pa na entitetskim linijama, pa tamo gdje su povratnici jer bi vjerojatno doživjeli neprijatnosti, pa bi mi morali da ih štitimo, i njih i državu i Brčko i onda bi, htio ili ne, i on i mi polako utonuli u konflikte koje bi teško bilo zaustaviti i kontrolirati“, kaže Bakir Izetbegović  u programu Federalne TV, koristeći „bi krenulo“ – kondicional I, pogodbeni način, možda bude, ako…

    Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH, s druge strane poručuje da „rata u Brčkom neće biti“.

    „Javne ličnosti imaju odgovornost da doprinose miru i pomirenju“, izjavio je za Srnu supervizor za Brčko distrikt Michael Scanlan, komentarišući izjavu  Bakira Izetbegovića “da će rat početi u Brčkom“.

    Brčko je distrikt, zaseban dio u vlasništvu dva entiteta i to pitanje nije pod observacijama. Kada dođe vrijeme imat ćemo prijedlog i za to”, kaže Dodik, Milićev stranački nadređeni.

    Pretpostavljam, da je na građanima da očekuju prijedlog mirno, staloženo, dok isti najavljuje „fino“ ispraćanje svega Bosanskog iz Srpskog.

    „Rata i nemira u Brčkom neće biti ma šta izjavljivali i priželjkivali najviši predstavnici političkog Sarajeva, koji se posljednjih dana prosto utrkuju u davanju neodgovornih izjava!“, osigurava nas Milić.

    “Ovo nije secesija, ovo nije otcjepljenje”, rekao je Dodik (Aljazeera), misleći na svoje skorašnje odluke što je izazvalo polemike oko mogućeg rata.

    Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling  za Hayat poručuje: „Sad je posljednji čas da se nešto preduzme, da se Dodik zaustavi. OHR sa jakom međunarodnom podrškom na prvom mjestu, zatim EUFOR i NATO su tu glavni igrači. Inaće će biti prekasno. Ja već godinama zastupam ideju da se u Brčkom pojača vojno prisustvo. I dalje mislim da bi to u mnogome otežalo Dodikove planove otcjepljenja.“

    Lahko je reći da je prekasno, valjda kad nemaš kredit za kuću i nisi konačno dobio konkretan posao poslije 8 godina čekanja.

    „Neće biti rata u BiH i ne znam zašto ljudi govore o ratu, a trebali bi o ekonomskom razvoju. Kada ljudi izađu na izbore mislim da imaju jasne opcije između onih koji žele nastaviti s etničkim podjelama iz devedesetih i onih koji žele ići naprijed“, kaže američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan, Gabriel Escobar.

    Može se, eto, mirno spavati, jer u moć međunarodne zajednice da zaustavi sukob u BiH već smo se uvjerili… Ili možda nismo? Može se mirno spavati i vjerovati da građani neće opet izabrati huškače i secesionare? Ili možda ne, jer to rade decenijama već.

    “BiH se suočava s najvećom prijetnjom po opstanak nakon rata”, stoji na početku izvještaja novog visokog predstavnika u BiH Christana Schmidta koji treba iznijeti pred Vijeće sigurnosti UN-a i koja je odgođena, jer kako piše Dnevnik.hr „Rusija, osporava zakonitost Schmidtova imenovanja i ne priznaje ga kao visokog predstavnika“.

    Dakle, nešto se dešava. A ja, pošto nemam 40 godina vanjskopolitičkog iskustva, nisam mudra kao ovi stariji što su naše očeve ugurali u rovove i neke u grobove već jednom, mogu samo pitati – ima li glasa narod u svim tim entitetima, kantonima, Distriktu, opštinama i svim mogućim administracijskim jedinicama. Zar opet šutimo, čekamo i tišinom suučestvujemo.

    Munib Jusufović, učesnik u arbitražnom postupku za Brčko distrikt, kaže: “Ključ rješenja ovih Dodikovih svih zanovijetanja problemima, pretenzijama nekakve secesije, otcjepljenja, povlačenje određenih saglasnosti na državne nadležnosti, se nalazi u rukama američke vlade.”

    Jusufović, eto, daje neki konkretniji odgovor, a za molitve za mir, uz okretanje prema Kibli, stanovništvo valjda treba da se raspodijeli i u smijeru „američke vlade“, UN-a, i OHR-a, pa da moli da opet ne bude mrtvih dječijih tijela.

    „Bolje hiljadu godina pregovarati, nego jedan dan ratovati“, govorio je moj nastavnik Bešlaga.

    Razmišljam; zar je moguće da bi se ponovo kopali rovovi, a kopali bi ih isti oni od ’92. jer su im djeca već pobjegla iz Bosne trbuhom za kruhom, a oni ostali da gledaju unuke preko messengera i otrov od vijesti na TV i telefonskim ekranima.

    Post-Sriptum

    I jeste, ovaj tekst je fragmentaran, rasparčan na niz izjava i nekoherentan, i da, mislim da će nikako drugačije ne može o tome i pisati, jer fragmente o budućnosti naših sudbina upravo i dobivamo i borimo se spoznati šta donosi sutra. Teško je složiti jednu istinsku nit, pa ipak, moja istina je samo jedna, a to je da rat neminovno donosi mrtva dječija tijela.

    Autorica: Emina Osmić-Hajdarević
    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img