More

    Jeste li čuli za hipotezu o fantomskom vremenu i da je 300 godina historije izmišljeno?

    - Advertisement -

    Njemački historičar Herbert Illig uspostavio je hipotezu prema kojoj je u velikoj zavjeri elita izmišljeno 300 godina evropske historije. Arheologija, historija i astronomija su tezu odbacile kao izmišljenu, ali ideja pruža vrijednu lekciju o tome kako je lako manipulisati.

    Hipoteza o fantomskom vremenu ide otprilike ovako: car Svetog rimskog carstva Otto III urotio se s papom Silvestrom II (a vrlo vjerovatno i bizantskim carem Konstantinom VII.) da izmijene sistem datiranja. Trio je prepravio knjige kako bi svoju vladavinu smjestio u 1000. godinu, zbog značaja tog broja.

    “Postoji ta nečuvena tvrdnja da su svi historičari pogriješili i da smo svi imali vunu na očima i da jehkronologija koju svi danas slijedimo pogrešna”, objašnjava David Hamon, nezavisni istraživač koji je proučavao alternativne historije.

    Trojica muškaraca, prema hipotezi, dodala su 297 godina lažne povijesti ranom srednjem vijeku kako bi olakšali ovu prevaru. To bi značilo da je sve što se dogodilo između 614. 911. bilo izmišljotina ,nema Karla Velikog, nema muslimanskog osvajanja Španijee i nema napada Vikinga na Englesku.

    Illig tvrdi da su trojica vladara petljala po dokumentima u to vrijeme, izmišljala historijske događaje (kao što je Karlo Veliki), podmetnula lažne dokaze koji će biti iskopani stoljećima kasnije i naredila svojim podređenima da ih potkrijepe. Dokazi, koje je citirao Illig, nedostatak su izvornih historijskih dokumenata iz vremenskog razdoblja,poznatog i kao mračni srednji vijek u Evropi, i navodne razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara.

    Izdrži li neka od ovih tvrdnji protiv pomnog ispitivanja?

    “Sve ozbiljno što sam ikada pročitao o hipotezi fantomskog vremena kaže da je to smeće. Ove se tvrdnje stvarno ne mogu poduprijeti. Illig samo miješa lonac, a mi ovdje raspravljamo o tome, pa pretpostavljam da mu je tu dobro. Ali niko nema ozbiljne dokaze za to”, kaže Hamon.

    Zapravo, ima i previše dokaza koji obaraji Illigovu teoriju. Kao prvo, hipoteza je nevjerovatno eurocentrična. Da je to istina, također bi bilo 300 godina nestale povijesti širom svijeta, što bi bilo vidljivo iz historijskih dokumenata diljem Afrike, Azije, Australazije i Amerike.

    Činjenica da se vremenske crte ovih kultura podudaraju s vremenskim okvirima zapadnih kultura znači da je Illigova teorija ili netočna ili su se elite širom svijeta nekako dogovorile s Evropljanima kako bi prikrile izgubljeno vrijeme. To je, svi se možemo složiti, krajnje malo vjerovatno.

    Sljedeći je astronomski dokaz. Imamo dokaze o pomračenjima Sunca i drugim nebeskim događajima u dokumentima koji prethode vremenskom razdoblju koje nedostaje.

    Da je hipoteza o fantomskom vremenu bila istinita, to bi iskrivilo hronologiju, a ti se događaji ne bi poklapali s našim matematičkim razumijevanjem kako svemir funkcionira. Stari Rimljani su, na primjer, zabilježili pomračenje Sunca 59. godine po Kr., a moderni astronomi su od tada potvrdili ovaj datum kao točan.

    Arheološki dokazi

    Postoje i arheološki ostaci koji odgovaraju pisanim izvorima, i konačno, metode datiranja kao što su godovi i radiokarbonske tehnike ne poklapaju se s Illigovim tvrdnjama. Ništa od ovoga ne znači da hipoteza o fantomskom vremenu nije bitna, jer ima utjecaj izvan onih koji u nju vjeruju, kaže Hamon.

    “Kad ljudi žele preispitati vremensku crtu i prisiljeni su preispitivati bi li hipoteza o fantomskom vremenu mogla biti istinita, to može izazvati niz pitanja. Ako je konvencionalna vremenska linija pogrešna, što je drugo pogrešno”, kaže Hamon.

    Upozorava da se radi o pitanju umjerenosti. On ističe da može biti korisno preispitati sve i vratiti se prvim načelima, ali dok se ne zanese previše.

    “Opći skepticizam može biti zdrav ako se primjenjuje uz razumijevanje da pokušavamo otkriti istinu. Mislim da je zdravo preispitivati naše pretpostavke, ali ako vam je cilj manipulirati, onda to može biti opasno. Gdje se hipoteza o fantomskom vremenu uklapa? Rekao bih da je više-manje bezopasno”, kaže Hamon.

    Otisak.ba

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × five = thirty