Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg posjetio je po prvi put Republiku Hrvatsku pri čemu se sastao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Hrvatske vlade Andrejem Plenkovićem, a među najvažnijim temama bilo je stanje u državama regije i izbori održani u susjednoj Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon sastanka u Uredu predsjednice na Pantovčaku, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je istaknula zadovoljstvo zbog posjete Glavnog tajnika NATO-a Stoltenberga Hrvatskoj upravo na Dan neovisnosti Republike Hrvatske.
Hrvatska predsjednica je poručila kako je jugoistok Europe od strateške važnosti za NATO, dok je za Hrvatsku ova regija od vitalne i gotovo egzistencijalne važnosti, kazala je.
Istaknula je kako Bosna i Hercegovina treba zajedničko zalaganje u izgradnji institucija i osiguranju ravnopravnosti svojih konstitutivnih naroda i građana.
„Hrvatski pristup zasnovan je na dubokom razumijevanju unutarnjih kompleksnosti naše susjedne i najbliže države, koje su jasnije nakon jučerašnjih izbora“, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako su Daytonski i Washingtonski sporazum temelji današnje BiH te kako su odstupanja u međuvremenu samo stvorila neravnotežu među konstitutivnim narodima BiH.
„Podsjećam da godinama upozoravam na izbornu diskrepanciju u BiH, odluka samog Ustavnog suda BiH, kao i odluka nekih međunarodnih sudova“, izjavila je.
Istaknula je kako Hrvatska, ali i ostale zemlje supotpisnice Daytonskog sporazuma, imaju odgovornost za mir i stabilnost susjedne BiH.
„Naš je interes da BiH čvrsto nastavi putem razvoja, svima u ovoj zemlji nakon izbora zaista želim svako dobro, sve najbolje, da se sastave funkcionalne vlade na razini entiteta i države koje će osigurati punu implementaciju prava svih državljana, svih konstitutivnih naroda kako su definirani u samom Ustavu BiH“, kazala je hrvatska predsjednica.
„Bez obzira na, nažalost, ove neke prve euforične i pomalo neprimjerene izjave koje smo čuli iz susjedne države, ja čvrsto vjerujem u dobrosusjedske odnose“, poručila je Kolinda Grabar-Kitarović.
Poručila je kako će se osobno zalagati za euroatlantski put BiH te njezino što brže članstvo u EU i pokretanje aktivacijskog plana za članstvo za koje se Hrvatska zalaže.
Hrvatska predsjednica pozvala je Makedoniju za početak pridruživanja Savezu te poručila kako smatra da je to prekretnica uspostavi stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Unatoč tome što referendumski prag nije prijeđen, Kolinda Grabar-Kitarović je kazala kako očekuje da će Parlament Makedonije prihvatiti ustavnu promjenu imena te države.
Upozorila je kako je stanje na Kosovu i usporena normalizacija odnosa sa Srbijem također razlog za zabrinutost, te kako će EU nastojati ove dvije zemlje zadržati u pregovorima prema europskom putu.
Unutarnje reforme na Kosovu zahtijevaju međunarodno i susjedsko priznanje, kazala je, te poručila kako će se Hrvatska zalagati za prisutnost KFOR-a u toj zemlji.
Poručila je kako će Hrvatska nastojati pojačati svoja ulaganja u NATO do dogovorenog udjela od 2 posto BDP-a do 2024. godine.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg čestitao je hrvatskoj predsjenici Dan državnosti te kazao kako je NATO zadovoljan napretkom kojeg je Hrvatska ostvarila od svoje samostalnosti, pridruživanjem u NATO i EU.
Potvrdio je kako su razgovarali o regiji jugoistoka Europe, o izborima održanim u BiH te o stanju u ostalim državama regije.
„NATO i dalje ostaje predan stabilnosti i sigurnosti u ovoj regiji i računa da će Hrvatska nastaviti igrati konstruktivnu ulogu“, kazao je.
Pohvalio je Hrvatsku političku podršku referendumu i dijalogu Skopja i Atene te pozvao sve u Makedoniji da iskoriste, ocijenio je, ovu povijesnu priliku.
Nakon ranije održanog sastanka Jensa Stoltenberga i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, hrvatski premijer se, između ostalog, osvrnuo na održane izbore u BiH kao i na izjavu novoizabranog hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH Željka Komšića kako će podići tužbu zbog početka izgradnje Pelješkog mosta.
„Hrvatska uopće ne krši međunarodno pravo kad je riječ o granici između dviju zemalja“, rekao je danas tijekom izjava za medije sa Stoltenbergom Andrej Plenković.
„Hrvatska je prošle godine, kad se unutar Europske unije odlučivalo o konačnoj odluci o sufinanciranju tog projekta s 357 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskog proračuna, vrlo temeljito i detaljno pojasnila službama Europske komisije cijeli meritum“, pojasnio je.
