Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbacio je u srijedu prijedlog izmjena Izbornog zakona što ga je prošle godine u parlamentarnu raspravu uputio blok hrvatskih stranaka okupljen oko Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
Potporu nije dobio ni suprotstavljeni prijedlog Stranke demokratske akcije, pa je rješavanje gorućeg pitanja promjena u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine vraćeno na početnu točku.
Za izmjene koje je predložio HDZ BiH glasalo je 11 od 42 zastupnika, koliko ih ima u Zastupničkom domu.
Dodikov SNSD uz HDZ BiH
Uz zastupnike iz najveće hrvatske stranke, izmjene su podržali samo još oni iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Ista je sudbina zatekla i prijedlog SDA, za koji je glasao još manji broj, odnosno tek sedam zastupnika.
HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona Dom naroda bh. parlamenta usvojio je po hitnom postupku još u srpnju 2017. godine, no na raspravu i glasanje u Zastupničkom domu čekalo se mjesecima, dok su istodobno trajali bezuspješni međustranački pregovori o rješenjima koja bi bila svima prihvatljiva.
Zastupnički dom je raspravu o ovim izmjenama zapravo otvorio 21. prosinca prošle godine, no sjednica koja je tada započeta višekratno je prekidana i nastavljana, pa je završena glasanjem tek u srijedu.
Odluka Ustavnog Suda BiH
HDZ BiH je sa svojim partnerima pokušao ishoditi izmjene Izbornog zakona kojima bi se riješio problem nastao nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine neustavnim proglasio dosadašnji način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Uz to su iz ove stranke dodali odredbe kojima se predlagalo uvođenje etničkih ad hoc izbornih jedinica, iz kojih bi se birali hrvatski, odnosno bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Prijedlog HDZ-a, po kojemu bi se hrvatski zastupnici u Domu naroda federalnog Parlamenta birali iz kantona unutar tog entiteta s razmjernom ili pretežitom hrvatskom većinom, kao i novi model izbora dva od tri člana bh. Predsjedništva, odbacile su sve stranke koje okupljaju pretežito bošnjačko političko tijelo, ali i one sa srpskim predznakom, poput Srpske demokratske stranke, koja je dio vladajuće koalicije na državnoj razini.
SDA, čiji prijedlog izmjena Izbornog zakona također nije dobio potporu u Zastupničkom domu, nudio je rješenje po kojemu bi svakom kantonu bila ostavljena mogućnost delegiranja zastupnika u Dom naroda federalnog Parlamenta iz reda sva tri naroda, a pitanje izbora članova bh. Predsjedništva u toj stranci uopće nisu tretirali, ističući kako ono mora biti riješeno zajedno s provedbom presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”.
Članovi Predsjedništva BiH u Briselu
Opći izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi biti održani u listopadu, a eventualne izmjene Izbornog zakona moguće su najkasnije do početka svibnja.
O mogućim rješenjima trenutačno se pregovara među strankama, uz posredovanje Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i američkog Veleposlanstva u toj zemlji.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić otputovali su u Bruxelles, kako bi tamo o tom problemu razgovarali i s predsjednikom Europske pučke stranke Josephom Daulom.
Sva trojica uoči puta su kazala kako ne vjeruju da će u tom formatu biti moguće postići konačno rješenje.