More

    Infografika: Šta čeka Makedoniju nakon „neuspješnog“ referenduma?

    Bez obzira na konačan zvanični rezultat referenduma, posljednju riječ o sporazumu o rješenju spora o imenu imat će makedonski parlament, koji za ratifikaciju ustavne promjene treba dvotrećinsku većinu. Konkretnije, potrebni su glasovi najmanje 81 zastupnika od ukupno 120 zastupničkih mjesta u makedonskom Sobranju.

    - Advertisement -

    U Makedoniji je u nedjelju održan referendum u vezi prihvatanja sporazuma koji su vlade te zemlje i susjedne Grčke postigle o prevazilaženju dugogodišnjeg spora o imenu Makedonije, javlja Anadolu Agency (AA).

    Državna izborna komisija (DIK) ranije je saopćila da je, prema još uvijek nezvaničnim rezultatima, na refernudum o promjeni imena zemlje i učlanjenju u NATO i EU izašlo 36,11 posto birača. Iako je čak 91,52 posto njih, odnosno 501.323 građana glasalo „za“, referendum se smatra neuspješnim obzirom na činjenicu da je izlaznost birača na referendum bila manja od 50 posto, koliko je potrebno da bi se on smatrao važećim.

    Bez obzira na konačan, zvanični rezultat referenduma, posljednju riječ o sporazumu o rješenju spora o imenu imat će makedonski parlament, koji za ratifikaciju ustavne promjene treba dvotrećinsku većinu. Konkretnije, potrebni su glasovi najmanje 81 zastupnika od ukupno 120 zastupničkih mjesta u makedonskom Sobranju.

    Premijer Makedonije Zoran Zaev koji je zagovarao „za“ na održanom referendumu, u narednom periodu će pokušati naći načina i doći do dogovora kroz pregovore sa opozicionim partijama koje su vodile bojkot na pomenutom refendumu. U slučaju da u skorije vrijeme u Sobranju ne dođe do podrške sporazumu, u fokus dolazi mogućnost raspisivanje prijevremenih izbora.

    Zaev je u obraćanju nakon zatvaranja biračkih mjesta izjavio da je glasanje na referendumu konačno, te da je volja građana neprikosnovena i da se mora se poštivati. Zaev je rekao kako očekuje od zastupnika (opozicione) VMRO-DPMNE da ispoštuju demokratsku odluku većine građana koji su glasali.

    „U suprotnom, moraćemo da iskoristimo još jedno demokratsko sredstvo, što podrazumijeva vanredne parlamentarne izbore, odmah“, kazao je Zaev.

    Vođa VMRO-DPMNE Hristian Mickoski izjavio je kako je broj građana koji su ostali uzdržani od glasanja ili glasanja protiv dogovora drastično veći od onih građana koji su glasali „za“ dogovor.

    „Makedonija je danas rekla da dogovor ne prođe, imamo duboko neuspešan referendum, politika Vlade i Zorana Zaeva je doživela debakl, danas je Makedonija zaista pobedila“, bila je poruka Mickoskog koju je uputio nakon referenduma.

    Jedan od glavnih razloga što Makedonija i Grčke žure da se ovaj dugogodišnji međudržavni spor riješi, jeste i zbog činjenice da postoji mogućnost da aktuelna vlast u Grčkoj može izgubiti na narednim općim izborima, što bi u pitanje moglo dovesti i potpisani sporazum, u konačnici bi mogao biti nevažeći. Sličan scenario moguć je i u slučaju da aktuelna makedonska vlast izgubi na prijevremenim izborima u ovoj zemlji.

    Zapad smatra da je referendum „uspješan“

    I pored toga što je izlaznost na referendum u Makedoniji bila daleko od neophodnih 50 posto, činjenicu da je velika većina birača koji su izašli na referendum bila „za“, pozdravili su evropski i zvaničnici NATO-a.

    „Evropska unija će nastaviti da u potpunosti podržava i prati Makedoniju, njene institucije i sve njene građane“, navodeno je u zajedničkoj izjavi visoke predstavnice i potpredsjednice Federice Mogherini i komesara Johannesa Hahna o savjetodavnom referendumu održanom u nedjelju u Makedoniji.

    Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg pozdravio je rezultate savjetodavnog referenduma, te pozvao sve političke lidere da se ponašaju konstruktivno i odgovorno i da razmotre ovu historijsku priliku. Ističući da su vrata NATO-a otvorena za Makedoniju, Stoltenberg je kazao da je za to potrebno ispuniti sve procedure na nacionalnom nivou.

    Grčka strana je referendum okarakterisala „kontradiktorinim“.

    Ministarstvo vanjskih poslova Grčke navelo je u saopćenju da su rezultati referenduma kontradiktorni i da će zvanična Atina poštovati volju naroda susjedne države.

    „Bez potrebne natpolovične izlaznosti, referendum je rezultirao dominantnom podrškom postignutom bilateralnom sporazumu. Veliki dio naroda susjedne države je podržao sporazum, ali je važan dio naroda sumnjičav prema njemu“, navodi se u saopćenju grčkog MVP-a.

    Vlada Grčke poručila je da pomno prati situaciju u susjednoj Makedoniji i da će ostati privržena postignutom sporazumu o dugogodišnjem problemu u vezi s imenom te bivše jugoslovenske republike.

    Grčka također treba podržati sporazum

    Stvar oko sporazuma iz Prespe ne završava se dobivanjem dvotrećinske podrške u makedonkom parlamnetu, već je potrebno da taj sporazum bude izglasan i u parlamentu Grčke.

    Iako Partija Nezavisni Grci (ANEL), koja je manji partner u Vladi Grčke, ne daje podršku sporazumu, očekuvanja su u smijeru da bi on mogao biti izglasan u parlamentu.

    Brojni visoki međunarodni zvaničnici posjetili su Skoplje u proteklim sedmicama i, uz napomenu da se ne žele miješati u unutrašnja pitanja, uputili su poruku građanima te naglasili da je sporazum u interesu kako Makedonije, tako i Grčke.

    Procjene su da bi Makedonija i Grčka mogle sve te procese završiti do sredine naredne godine. Makedonija bi tada, kao Republika Sjeverna Makedonija, trebala postati trideseta članica NATO-a.

    Makedonija je proglasila nezavisnost 1991. godine i mnoge države su je priznale pod ustavnim imenom Republika Makedonija. Njen južni susjed Grčka, pak, protivi se tom imenu jer ga nosi i jedna njena regija. Grčka traži promjenu imena, što je osnovna blokada Makedoniji na putu ka članstvu u EU i NATO.

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1993. godine Makedoniju primila kao članicu pod referencom „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM)“.

    Premijer Makedonije Zoran Zaev i premijer Grčke Alexis Tsipras su 12. juna kazali da je nakon intenzivnih pregovora postignut dogovor da Makedonija promijeni ime u „Republika Sjeverna Makedonija“. Tada je i potpisan sporazum o rješavanju višedecenijskog spora.

    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceAgencije

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    71 + = seventy seven