Ima li zviždača u Brčko distriktu BiH?

Centar Brčkog (Foto: Otisak.ba / Arhiva)

U junu 2018. godine, Skupština Brčko distrikta BiH usvojila je Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju.

Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju uređuje se: status lica koja prijavljuju korupciju u organima javne uprave i institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, javnim preduzećima, javnim ustanovama, fondovima i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, pravnim licima i samostalnim preduzetnicima, postupak prijavljivanja, obaveze organa javne uprave, institucija i drugih pravnih lica koje je osnovao Distrikt, pravnih lica i preduzetnika u vezi s prijavljivanjem korupcije, postupak zaštite lica koja prijavljuju korupciju, te propisuju sankcije za povrede odredbi ovog zakona.

Da podsjetimo, korupcija je svaka zloupotreba moći povjerena državnom službeniku, zaposleniku, savjetniku, izabranom ili imenovanom licu u zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, uključujući javna preduzeća, ustanove i druga pravna lica koja je osnovao Distrikt, zatim zloupotreba moći povjerena poslodavcu i radniku, koja može dovesti do privatne koristi tog lica, ili bilo kojeg drugog fizičkog ili pravnog lica.

Lice koje prijavljuje korupciju – zviždač, uzbunjivač, prijavljivač, je lice zaposleno u organima javne uprave i institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Distrikt, pravnom licu i preduzetniku, kao i svako drugo punoljetno lice bez obzira na radno-pravni status, koje zbog opravdane sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije u dobroj vjeri podnese prijavu odgovornim licima ili institucijama.

Prijava mora biti podnesena u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciji, na osnovu čega bi zviždač trebalo da dobije zaštićeni status. Međutim, s obzirom da bi Kancelarija za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije, prema zakonu, trebalo da na osnovu prijave podnesene u dobroj vjeri dodijeli status zviždača licu koje je podnijelo prijavu, u roku od 30 dana od dana obraćanja Kancelariji, bez obzira da li su štetne radnje nastupile ili se samo sumnja da bi se one mogle desiti, a da Kancelarija još ne postoji, pitanje je da li i ko u Brčkom dodjeljuje licu koje je prijavilo korupciju u dobroj vjeri status zaštićenog lica? Da li se dodjeljuje ovaj status, koliko ih je bilo do sada, statistika prijave korupcije?

“Zakonom o uredu za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije  je formiran Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Jedna od nadležnosti Ureda jeste i poslovi zaštite lica koja prijavljuju korupciju u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju. Da bi se pristupilo dodjeli statusa zviždača mora postojati prijava zbog sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije, ako ima informacije ili materijalne dokaze o postojanju korupcije. Imajući u vidu činjenicu da od osnivanja Ureda do danas nije podnesena niti jedna prijava za korupciju kao niti zahtjev za dodjelu stausa zviždača, te Vas obavještavamo da do sada nikom nije dodijeljen status zviždača. Nadalje, što se tiče dodjele statusa zviždača, nadležan je Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine shodno članu 7. Zakona o zaštiti lica koja prijavlju korupciju, te će isti postupati nakon što bude podnesen zahtjev”, naveo je u odgovoru na naša pitanja glavni koordinator brčanske Vlade Sead Šadić.

Pojedinac može korupciju prijaviti internim i eksternim putem. Interno prijavljivanje odnosi se na prijavu nadređenom ili rukovodiocu u organizaciji u kojoj je osoba zaposlena. Eksterno prijavljivanje je prijavljivanje korupcije organu nadležnom za provođenje krivične istrage.

Sekretara Tužilaštva Brčko distrikta BiH Samira Beganovića pitali smo da li u Brčkom ima zviždača? Da li su poznati Tužilaštvu? Prijavljuju li ljudi sami korupciji i žele li svjedočiti o takvim djelima, ili Tužilaštvo i Policija Distrikta ipak tek tokom istrage dolaze do svjedoka za određena krivična djela?

“U periodu od 2013. do 2020. godine za koji postoje egzaktni statistički podaci, obrađeni kroz godišnje izvještaje o radu ove institucije, Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je za koruptivna krivična djela podiglo više od stotinu optužnica.  U istom periodu prethodno je sprovelo preko dvije stotine istraga koje se odnose samo na ovu vrstu krivičnih djela. S druge strane, za presuđene predmete ovakvi podaci dostupni su za period od 2015. godine. Do sredine ove godine, pravosnažno je osuđeno skoro sedamedeset lica u okviru više od pedeset predmeta. Prosječna dužina kazne zatvora izrečene u dvanaeset predmeta protiv trinaestoro osuđenih je nešto više od jedne godine. Od momenta stupanja na snagu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju podignuto je više od trideset optužnica protiv skoro pedeset optuženih. Tužilaštvo u interesu otkrivanja krivičnih djela i gonjenja njihovih počinilaca ne otkriva podatke, koji se odnose na lica koja prijavljuju korupciju tzv. zviždače. Generalno, uspostavljena je dobra saradnja s građanima na planu borbe protiv korupcije, koja uključuje kako prijavljivanje krivičnih djela,  tako i njihovu spremnost da daju iskaze u svojstvu svjedoka u istragama koje Tužilaštvo sprovodi u saradnji s Policijom Distrikta. Saradnja s uključenim institucijama i građanima svakako treba biti dalje unaprijeđena na šta su nadležni organi i institucije, kao i građani i dalje svakodobno pozvani”, navedeno je u njegovom odgovoru.

Odluka pojedinca da prijavi korupciju nije nimalo laka. Javljaju se strah za ličnu sigurnost, strah od odmazde, strah od gubitka posla, nepovjerenje u institucije, strah od toga da nećete dokazati korupciju koju prijavljujete, nepovjerenje da će, ako i dođe do kazne, ona biti minimalna…. Međutim, ipak među nama ima osoba hrabrih, istrajnih, odvažnih, sa vjerom u sebe i institucije, spremnih da idu do kraja u dokazivanju da nešto u sistemu ne štima. Jedna od njih je i Trebinjka Ankica Ramić.

Svojevremeno je udaljena sa svog radnog mjesta u Domu zdravlja u Trebinju, jer je počela da ukazuje na niz nepravilnosti u toj ustanovi. Uslijedile su četiri godine pravosudne borbe, nakon čega je vraćena na svoju radnu poziciju, jer je uspjela da dokaže da su prekršena njena radna prava. Njeni problemi sa mobingom počeli zbog ukazivanja na korupciju. 2008. osnovala je Udruženje građana “Stop mobbing”, da bi pomogla drugim ljudima koji se suočavaju sa sličnim nevoljama.

Prema rezultatima istraživanja koje su unutar institucija na nivou BiH proveli Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) i Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH – Služba za informisanje, 52,1% anketiranih u institucijama BiH susrelo se sa korupcijom u institucijama BiH, njih 43% prijavilo bi korupciju, a 39,4% možda bi prijavilo korupciju.

Pitali smo naše sugrađane da li su, i ako nisu, da li bi prijavili korupciju da imaju saznanja o njoj? Većina njih odgovorila je da nisu, ali da bi prijavili, a razlozi za neprijavljivanje koje je nekolicina njih čiji odgovor je bio negativan navela je strah za svoju sigurnost i egzistenciju.

Ukoliko se odlučite da prijavite neko koruptivno djelo, možete se obratiti Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH (APIK), odnosno pozvati besplatnu telefonsku liniju 0800 54321 ili poslati e-mail na adresu prijavakorupcije@apik.ba.

Ovaj članak je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Omladinskog centra “Vermont” i Informativnog portala Otisak.ba i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.