More

    Ika Đukić o Centru za zbirnjavanje otpada Kladje-Brčko distrikt

    - Advertisement -

    Danas, 26.2.2024, u Domu kulture Brčko održala se javna rasprava o planiranoj  gradnji centra za zbrinjavanje otpada na Kladju (BD, BiH).  

    Piše: Mag.Dr. Ika Đukić (Environment Agency Austria) 

    Angažirani konzultantski biro,  ENOVA , predstavio je  koncept centra za zbrinjavanje otpada i pri tome istaknuo određene benefite, mjere za zaštitu i monitoring.  

    Koje su kritične točke vezane za ovaj projekt? 

    – Ističe se da u BiH  zaštita prirode nije formalno sprovedena tako da nije jasno koji se standardi slijede ? Kao kandidat za članstvo u EU bilo bi najbliže da se slijede EU standardi i prava jer to je već testirana i harmonizirana procedura koja ako se danas zaobilazi zahtijeva sutra dodatne izdatke. Obzirom da u BiH zaštita prirode nije pravno sprovedena, kako projekat može garantirati da će se obećana mjerila i sprovesti? Možda početi kao prvo sa ostavljanjem dojma da su svi kontrolni aspekti pažljivo sprovedeni i da stručnjaci imaju odličan pregled svih potencijalnih opasnosti i mjerila koje se trebaju sprovesti za sprečavanje katastrofa. Tokom sastanka nije pojašnjeno koji su kriteriji bili odlučni da Kladje biva definirano kao najpogodnije područje za svrhu građenja centra za zbrinjavanje otpada? Ova analiza je navodno sprovedena u jednom pred projektu 2012. Isto tako geološki uzorak zemljišta i temelja (naime pseudoglai sa šljunkom) je identificiran kao povoljan za realiziranje ovog projekta. Naprotiv,  i veoma propustljiva osobina šljunka za filtraciju zagađujućih substanci,  a i zadržavanje vode u ovom tipu zemljišta (pseudoglai) su sve drugo nego povoljni za realizovanje ovog projekta! To potvrđuje i činjenica da područje ima problem sa pitkom vodom vezano za „ratno smeće“. 

    Spomenuto je da je kvalitet zraka narušen (posebno zimi), i da tzv „nulto stanje“ zraka još nije zabilježeno. U ovom kontekstu se ne spominje problem pitke vode u BD, nego se samo naglašava da zabilježenje nultog stanja vode nije sprovedeno zbog postojećih minskih polja. To implicira da će se monitoring vode u projektu ili zaobići, ili ipak mjerila moraju sprovesti da se područje oslobodi mina kako bi se između ostalog i monitoring mogao sprovesti. Koliko je to realistično je nama teško procijeniti jer dosadašnji odnos otklanjanja mina nije bio sistematičan i konsekventan. 

    Planirana lokacija centra zbrinjavanja otpada se nalazi 1,5 km od potencijalnog natura 2000 područja, Tinja.  Otpadne vode se sprovode u potoke Bukovac i Kolobaru. Oba potoka se ulijevaju potom u Tinju. Protivurječno – zar ne?  

    No odlučujući faktor je ovdje da li će se zbog ovog projekta značajno pogoršati konverzacijski status zaštićenog dobra (habitata, flore, faune) u cijelom zaštićenom području, a i u bližnjem okolišu kroz vodu, zrak, buku itd? 

    Zaključuje se da biodiverzitet na ovom kraju nije veoma visok bez detaljnije analize da li se neke vrste flore (spomenuta je samo ambrozija kao invazivna vrsta) i faune odnosno habitata nalaze na crvenoj listi ugroženih biljaka i životinja. Kroz moja osobna promatranja treba spomenuti postojanje ove jedinstvene faune: Athene noctua, Otus scops, Ciconia ciconia, Bufotes viridis (samo par primjera). Detaljnija analiza vezano za aspekt biodiverziteta je isto neophodna kako bi se adekvatna mjerila kompenzacije mogla moći definirati i sprovesti. 

    – Monitoring: 

    Analiza zraka na projektnom području treba „po mogućnosti“ da bude sprovedena 4 puta godišnje vezano za godišnja doba. Što će se desiti sa kontrolom, ako resursi nisu „po mogućnosti“?   

    Parametri planirani za analizu su H2S i NH3. Što je sa NOx, PM,  teškim metalima, a sta sa humanim monitoringom? 

    – Pogoršavanje standarda okoline kroz emisiju prašine, buke kroz transportna vozila i građevinske mašine, povećanje prometa, neugodnog mirisa kroz obradu organskog otpada kao i moguće akcidentalno zagađenje zemljišta ili podzemnih voda.  

     U prezentaciji koncepta se ne spominje da li su planirane kompenzacije za općine koje bi se nalazile u blizini centra za smeće?   

    Isto tako nije jasno da li će se areal oko centra za otpada i dalje koristiti za poljoprivredne svrhe?  

    Studije od Rosenfellner et al., 2009 pokazuje da kroz trošenje guma na frekventnim cestama  se signifikante koncentracije teških metala mjere u vegetaciji i zemljištu do jedne distance od 80-100m.   

    – Tehnički aspekti: 

    -Dalje se zaključuje da na Kladju nema informacija o arheološkim tragovima ili kulturnom nasljedstvu.  Izjava ostavlja dojam da se ovoj točki nije mnogo posvetilo pozornosti. Stanovnici Kladja govore o postojanju dvorca na ljetnim pašnjacima koje datira još iz doba Turske vladavine? 

    Najplodnija tla su veoma često korištena za izgradnju industrijskih zona, zaboravljajući pri tome da je plodno tlo od geostrateške važnosti – jer nam osigurava dugoročni pristup hrani i time našoj autonomiji. Kladje je dekadama korišteno za proizvodnju hrane.   

    Moja tri top prijedloga ovim povodom bi bila: 

    1. Privi korak ovog projekta treba da bude očišćenje mina, a potom saniranje područja tako da se problem sa pitkom vodom dobije pod kontrolu, i da potom održiva poljoprivreda može postati norma. Preduvjet za monitoring okoliša je siguran pristup njemu. Ako pristup nije moguć, ni monitoring neće moći biti uspostavljen! 

    2. Rješavanje pitanja zbrinjavanja otpada ne smije biti samo jedan kratkoročan projekt, nego jedan dugoročan plan sa konkretnim putokazima za cirkularnu ekonomiju. Postojeći projekat treba da bude kao jedan komad slagalice pri tome mudro investiran tako da podržava transformaciju, a ne da kreira novi problem nakon određenog vremena.  

    Drugi korak ovog projekta mogao bi biti uvođenje sistema za odvajanje otpada i njegovog recikliranja. Za realiziranja toga treba da se koriste prazno stojeće infrastrukture ili areali gdje je zemljište već u prošlosti betonirano, a treba da se izbjegava plodno tlo u ne fragmentiranim sklopovima. Znanje o postojećem problemu kvaliteta zraka, posebno zimi, mogao bi biti jedan drugi zadatak u okviru projekta – gdje se može razraditi scenarijo kako izaći iz grijanja na ugljen. Transformaciji treba postupni pristup i resurse koje mi strateški i odgovorno moramo koristiti. 

    3. Prerada smeća je kompleksna oblast i zahtjeva uzimanje u obzir ekspertize iz različitih sektora. Danas pogrešno donesene odluke mogu imati signifikantne posljedice za daljnja pokoljenja. 

    Treći korak ovog projekta trebao bi biti prikupljanje i primjenjivanje stručnog znanja. Učimo na najboljim primjerima i na greškama drugih kako ih mi ne bi ponavljali!  

    Kako to ostvariti?  

    BiH ima službeni status kandidata za članstvo u Europskoj uniji i time ima pristup različitim fondovima za financiranje. Konkretno je u toku EU4Green projekt, koji između ostalog adresira cirkularnu ekonomiju i “zero waste” akcijski plan u WB6. Iskoristiti te mogućnosti za pozitivan razvoj našeg grada!  

    Otisak.ba 

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    − two = four