Nakon Splita, opasan hripavac hara Zagrebom. Kod troje učenika jedne zagrebačke osnovne škole već je potvrđen, a zaraženo je i nekoliko njihovih kontakata.
Cijeli je razred na terapiji antibioticima, a ulaskom u kolektiv prijeti opasnost od ubrzanog širenja, upozorava dječji infektolog Goran Tešović.
- To je jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće. Zaraznost hripavca se kreće negdje na razini koju imaju ospice i neke varijante Covida 19- objašnjava Tešović.
Zaraza se širi kapljičnim putem, a za najmlađe može biti pogubna. Počinje kao obična prehlada zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati.
- Nakon sedmice do deset dana se počne razvijati kašalj, koji je tipičan suh u napadima i češći noću, koji pacijenta guše, izazivaju osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu- nastavlja Tešović.
Situacija u Zagrebu još nije toliko ozbiljna kao što je to bio slušaj u Splitu gdje je trenutno više od 70 oboljelih. Ono što zabrinjava jest niska razina procijepljenosti. U Splitu je ona ispod 86 posto. Direktor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Branko Kolarić, ističe da to nikako nije dovoljno.
- Potrebna je procijepljenost oko 95 posto i sada različita je po cijeloj državi, u Dalmaciji je nešto slabija. Kod nas u Zagrebu u prvoj godini se cijepi 95%, ali imamo nešto manju revakcinaciju ono s pet godina tu smo na 90% i ima mjesta za napredak- kaže Kolarić.
Na spomen hripavca, porodicama s malom djecom, nije svejedno.
- Zabrinuta sam, da, imam malo dijete i nije mi svejedno- kaže Kristina iz Zagreba.
- Budući da mi je dijete još uvijek onkološki pacijent srah me je. Mislim da je cjepivo civilizacijski pomak i da je spriječilo jako puno lošega- kaže Zagrepčanka Lana.
Za odrasle je opasnost minimalna, a u slučaju kontakta donesene su i nove preporuke.
- Antibiotik, to se zove kemoprofilaksa. Dakle, ljudi koji su zdravi, a bili su u kontaktu s osobom koja ima hripavac, lijek dobivaju samo oni koji u kućanstvu imaju dijete mlađe od jedne godine. I trudnice pred porod, kako se novorođenče ne bi zarazilo od majke – objašnjava Kolarić.
Sa zarazom se bore i širom Evrope. Način da se hripavac potpuno iskorijeni još ne postoji pa na njegovu pojavu možemo računati svakih tri do pet godina.
Otisak.ba
