More

    Hrvatska za 30 godina ostala bez skoro 139.000 učenika

    Danas će u školske klupe sjesti najmanje prvašića u historiji Hrvatske. Samo oko 35.000! A prije dvije decenije bilo ih je 50.000.

    Hrvatska ima jednog učitelja na 8,6 učenika u osnovnoškolskom obrazovanju, po čemu je među najlošijima u EU gdje je prosjek 12,3. U niz područnih škola neće biti ni jednog prvačića, a i u nekim matičnim školama u općinama jedva su napunili jedan razred. Danas ćemo imati i manjak studenata, naučnika…, piše Večernji list.

    Hrvatska je u posljednjih tridesetak godina izgubila gotovo 139.000 učenika osnovnih i srednjih škola, ne samo zbog manjeg broj rođenih, nego i zbog dugogodišnjeg iseljavanja porodica s djecom. U prošloj školskoj godini čak 409 škola (17%), među kojima su 404 područne, imalo je samo do 10 učenika, s prosjekom od 4,67 učenika po razrednom odjelu.

    Večernji upozorava da će posljedice tolikog gubitka djece biti nesagledive ne samo za obrazovni sistem, nego i za cijelu državu. Kako je broj rođenih prvi put pandemijske 2020. pao ispod 36.000, a lani ispod 34.000, dok su procjene za ovu godinu da će biti rođeno manje od 32.000 djece, jasno je da će idućih godina u školske klupe pristizati sve manje djece i pod uslovom da se zaustavi iseljavanje mladih i njihovih porodica.

    U školskoj godini 2022./2023. bilo je upisano 453.605 učenika osnovnih i srednjih škola, prema podacima Školskog e-rudnika (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok smo desetljeće prije, 2013./2014., imali 509.208 učenika ili 55.603 više (11%). Odemo li još dalje u historiju, prije tri desetljeća na početku školske godine 1991./1992. imali smo 592.477 učenika. Lani je prosječni razredni odjel imao samo 17,06 učenika u 1.316 matičnih i 1.100 područnih škola, u osnovnima školama u prosjeku je u razredu bilo 16,23 učenika, a u srednjima 19,18 učenika. No, u prvim razredima osnovnih škola prosječno je bilo samo 12,84 učenika po razrednom odjelu. Hrvatska se s omjerom jednog učitelja na 8,6 učenika u osnovnoškolskom obrazovanju ubraja među zemlje Unije s najmanjim brojem učenika na jednog učitelja jer je prosjek EU 12,3 učenika na jednog učitelja, piše dalje ovaj medij.

    Naša zemlja je od ulaska u EU do danas uvjerljivo prva po gubitku stanovništva (10%) i žalosno je da će u školama koje se sada dograđuju i opremaju iz godine u godinu biti sve manje djece.

    Čak 409 škola (16,93%) u Hrvatskoj ima samo do 10 učenika, 610 škola (25%) ima samo od 11 do 50 učenika, 345 škola (14,28%) ima od 151 do 300 učenika, 364 škole (15,07 %) imaju 301 do 500 učenika, 202 škole (8,36%) imaju od 501 do 750 učenika, 55 škola (2,28%) ima od 751 do 1000 učenika, a samo 10 škola (0,41%) ima više od 1000 učenika.

    Od svih hrvatskih županija, samo su Istarska županija i Grad Zagreb, koji u apsolutnim brojevima ima i najviše učenika (99.000), u prošlom desetljeću zabilježili rast broja učenika, i to za 2,47 i 1,98 posto. No, čak i u Zagrebu broj prvačića posljednjih godina pada. U Zagrebu je, prema podacima Ministarstva obrazovanja, u 2022./2023. upisano 7.597 djece u prve razrede osnovnih škola, dok je 2016./2017. Zagreb imao 8.452 prvačića, i od tada iz godine u godinu bilježi kontinuirani pad. Kako prosječni razredni odjel prvačića u Zagrebu ima 19 učenika, to znači da je metropola od 2017. izgubila 45 razrednih odjela.

    Čak i druga po broju stanovnika županija Splitsko-dalmatinska, koja nakon Grada Zagreba ima najviše učenika u apsolutnim brojevima (52.690), od 2013. izgubila je 10 posto učenika.

    Što se tiče upisnih kvota na visokim školama i ove je godine ostalo nepopunjeno više od 13.000 mjesta.

    S obzirom na to da će ove godine biti rođeno najmanje djece u povijesti Hrvatske, vjerovatno manje od 32.000 jer je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine rođeno samo 15.670 djece, te da će u školske klupe i na fakultete u idućim godinama pristizati sve malobrojnije generacije djece, ne samo da će brojne škole diljem Hrvatske, osobito u nerazvijenijim područjima, strepiti za opstanak nego i visoka učilišta čeka bitka za studente kojih je sve manje.

    Otisak.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    three × three =