More

    Hakija Karić: Moć manipulacije

    spot_imgspot_img

    S kraja 2021. i početkom 2022. godine svjedoci smo neshvatljivih događanja u Srbiji i Republici srpskoj koja bacaju popriličnu ljagu na srpski narod sa obje strane Drine. Iako se o “glavnim junacima” ovih događaja može pričati i kao o pojednicima ipak je evidentno da su oni pripadnici pomenutog narodnog korpusa i svakako, svojim “djelovanjem” guše glasove razuma kojih ima ali kojih je malo u odnosu na ovu razularenu svjetinju pomračenog stanja svijesti. To odavno nisu samo incidenti nego je postao sveopći “trend” koji je dobrahno uzeo maha u srpskom društvu.

    Sve se nekako intenziviralo sa muralom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Beogradu te pokušaju da se on odstrani ili barem ošteti (bojom), te ponovnom pokušaju “uspravljanja srpskog heroja u novon ruhu” u čiju zaštitu se digla nacionalistička kuka i motika uz aminovanje službene vlasti.

    Nakon toga nacionalističko “napjevavanje” na tromeđi BiH, Srbija, Crna Gora, u Priboju, gdje “čuvari sistema” – policajci, na slavlju povodom rođendana djeteta kroz pjesmu veličaju genocid u Srebrenici te prijete Bošnjacima na najrigidniji mogući način. 

    Nedugo zatim toga pucnji iz vatrenog oružja i uvrede na nacionalnoj osnovi iz kolone vozila koja se kretala kroz Janju nadomak Bijeljine vozeći badnjak (drvo mladog hrasta koje treba da simbolizira ljubav, sreću, zdravlje i napredak!!), ispred Atik-džamije, baš u vrijeme kada su se vjernici vraćali sa jutarnje molitve/sabah-namaza. 

    Onda ogavno orgijanje “slavljenika” u Doboju i pjevanje pjesama uvredljivog i nacionalističkog sadržaja na Badnje veče. Zamišljam sebe – predbajramsko ili bajramsko vrijeme i ja s nekom rajom u auto-koloni pjevamo neke pjesme (ni sam ne znam šta bih to pjevao jer mi ni jedna takva pjesma ne pada na pamet) u kojima se vrijeđa čast i dostojanstvo drugih bh. naroda – ma nema šanse. Naši/moji blagdani su za to da se obiđe familija, da se sretnu drage osobe i da se veseli u miru bez da ta radost bude prijetnja mome komšiji, sugrađaninu koji taj blagdan ne doživljava kao svoj.

    Atmosfera se dodatno podgrijava vijestima u vezi sankcija Amerike članu Predsjedništva BiH M. Dodiku i drugima, koji se doživljavaju kao atak na Republiku srpsku, što je svakako glupost jer se radi o sankcijama zbog koruptivnih aktivnosti i zbog podrivanja državnog uređenja BiH.

    Zadnja vijest koja je region digla na noge je neizdavanja vize srpskom teniseru Novaku Đokoviću, koji nije vakcinisan protiv koronavirusa, za teniski turnir Australian Open te animiranje “srpskog sveta” da opletu po svima koji “godinama rade protiv Srba i srpskih interesa”. Prva na udaru je bila ambasada Australije u Beogradu koju su prosvjednici gađali teniskim lopticama.

    Kulminacija ovih događaja očekuje se 9. januara kada će se u jednom od entiteta Bosne i Hercegovine “slaviti” Dan Republike srpske iako ga je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim. 

    Kolika će biti “radost” zbog obilježavanja toga neustavnog praznika pokazat će nam, po riječima načelnika Općine Istočno Sarajevo, najduža entitetska zastava koja će se razviti u Dečanskoj ulici, i “kako je zastava tkana nit po nit, tako su i u Republiku srpsku ugrađeni, jedan po jedan, životi hiljada Srba, naše braće, sestara, roditelja i djece, ostavljajući nam zavještanje – da je čuvamo, štitimo i s najvećim poštovanjem nosimo u srcu, sa zastavom u ruci”. 

    Ja bih samo dodao i ove podatke koji se u Rs često zaboravljaju: Sarajevo – 11.541 (od toga 1.601. dijete); Srebrenica – 8.372; Prijedor – 5.209 (od toga 4.093 civili); Zvornik – 2.700 (500 osoba se još uvijek vode kao nestale); Foča – 1.900 (850 osoba se još uvijek vode kao nestale); Višegrad – 1.700; Bijeljina – 500.. mahom Bošnjaci i manji broj Hrvata stradali od “graditelja” te vajne Republike srpske u periodu od 1992. do 1995.

    Ako pogledamo šta o ovom “fenomenu” kaže nauka onda možemo zaključiti da se ovdje radi o klasičnoj manipulaciji koja je sama po sebi termin sa višestrukim značenjem. 

    Među najrasprostranjenije oblike manipulacije svakako je psihosociološko koje je u direktnoj vezi sa upravljanjem ljudima te ciljano iskorištavanje njihovih sklonosti i navika, nerijetko i varanje, podmetanje lažnih informacija a u zadnje vrijeme i spinovanje. 

    Oni koji manipuliraju imaju za cilj promjenu percepcije i ponašanja drugih primjenom uvredljive i obmanjujuće taktike. 

    Po jednom od najpoznatijih i najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, Naomu Chomskom, postoji 10 glavnih taktika medijske manipulacije masama, a to su: 1. Preusmjeravanje pažnje; 2. Stvaranje problema; 3. Postupnost promjena; 4. Odlaganje; 5. Upotreba dječijeg jezika; 6. Buđenje emocija; 7. Neznanje; 8. Veličanje gluposti; 9. Stvaranje osjećaja krivice i 10. Zloupotreba znanja. 

    Ovdje je posebno važna taktika Preusmjeravanja pažnje pomoću koje oni koji manipuliraju pokušavaju pažnju javnosti preusmjeriti sa bitnih na nebitne probleme, te “bombarduju” javnost nebitnim informacijama odvraćajući mase od razmišljanja i sticanja osnovnih znanja u razumijevanju svijeta i aktuelnih događaja. 

    Taktikom Buđenja emocija stvara se “kratki spoj” i blokiranje racionalnog razmišljanja gdje kritičku svijest potiskuju emotivni efekti kao sto su strah, nezadovoljstvo itd. 

    Kroz taktiku Veličanja gluposti stvarnost se animira da prihvati prosječnost te da mase pokažu određeni bunt prema nauci i kulturi, dok se kroz taktiku Zloupotrebe znanja pokušava stvoriti jaz između znanja javnosti i onih koji ga posjeduju, tj, vladajućih struktura. 

    I za kraj dobro je znati da ubitačna moć manipulacije neprestano “bije bitku” sa racionalnim i slobodarskim razmišljanjem te u mnogo slučajeva iz te “bitke” izlazi kao pobjednik. Po mišljenju Kanta “samo oni koji su uspjeli skinuti jaram nezrelosti, širit će oko sebe duh umnog poštovanja vlastite ličnosti i pozivati svakog čovjeka da misli svojom glavom”.

    Autor: Hakija Karić

    Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Otisak.ba.

    Čitano

    Povezani članci