Dvije godine smo evo, kako pojedinačno, tako i kao ljudska zajednica sudionici globalnih kretanja u borbi epskih razmjera, a ujedno i u iščekivanju kraja pandemiji koju je prouzrokovao koronavirus. Svako je na svoj način pogođen i svako se na svoj način bori i, ako ćemo pošteno, svako ima svoju teoriju o: nastanku i porijeklu virusa; o načinu borbe protiv virusa; o cijepljenu i učinkovitosti vakcina; i o mnogim drugim stvarima koje imaju ali i o onim stvarima koje nemaju veze sa pandemijom a koje se neprestano “guraju” pod okrilje ove tematike.
Dok pišem ovaj tekst razmišljam o masi onih koji će odmah na prvu reći: “ma ‘ta će on meni pričati/pisati?”, što me istovremeno žalosti ali i hrabri da nema pokleknuća u borbi za istinu i fakte, bez obzira na druga i drugačija mišljenja od kojih će neka sigurno biti ispod svih normi zdravog razuma i ljudske artikulacije.
Htjeli to (neki) priznati ili ne, virus je tu, ugrožava živote i sve sfere življenja bez obzira na status u društvu, obrazovanje, spol, boju kože, političku i seksualnu orijentaciju, itd. Neke države se dobro nose sa novonastalom situacijom, neke ne, no svima je imenitelj zajednički – virus je sveprisutan i borba protiv njega je prvostepeni imperativ.
Prve vijesti o koronavirusu
Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2, skraćeno SARS-CoV-2) je nova bolest disajnih puteva COVID-19 (skraćeno od Corona Virus Disease 2019) i pojavila se prije dvije godine (8. decembar 2019.) u gradu Wuhan, kineska provincija Hubei, a prvi smrtni slučaj uzrokovan virusom desio se 11. 1. 2020.
U Kini se virus razvija u epidemiju a prvi slučaj zaraze van Kine registriran je 13. januara u Tajlandu onda se ta pošast proširila po cijelom svijetu: Sjeverna Amerika 21.1.; Australija 25.1.; Afrika 24. 2.; Južna Amerika 26.2.
U Evropu je virus stigao ovim redoslijedom: Francuska (24.1.), Njemačka (28.1.), Italija (30.1.), Rusija i V. Britanija (31.1.) itd.
U Hrvatskoj se prvi slučaj zaraze desio 25.2,; u BiH 5. 3.; u Srbiji 9.3. itd.
Prvi slučaj zaraze u BiH, sa početka marta 2020. u Banjoj Luci, povezan je sa slučajevima zaraze u Italiji. Vijeće ministara je 17. marta proglasilo stanje prirodne i druge nesreće a već 21. marta uveden je policijski sat u Federaciji BiH i u Republici srpskoj, ali ne i u Brčko distriktu BiH gdje do tada nije bilo potvrđenih slučajeva zaraze. Prvi zabilježeni slučaj koronavirusa u Distriktu bio je 23.3. a prvi smrtni slučaj 8.4. (muškarac rođen 1965. godine), koji je bio 34. smrtni slučaj od koronavirusa u BiH.
Gledajući priloge iz Kine sa početka 2020. godine – na sve strane službenici u zaštitnim odijelima; dezifenfekcija; mjerenja temperature; podaci o blokiranju i izoliranju cijelih gradova i provincija. Onda slike iz Amerike/New York, autobusi/ hladnjače za preminule – sticao se dojam da je to negdje daleko od nas i da se to kod nas u toj mjeri ne može desiti. Onda ubrzo slike iz Italije, Bergamo, kolone vojnih vozila koje voze kovčege sa preminulima. Bilo je samo je pitanje dana kada će se pojavit i na našim prostorima.
Pojava prvih vakcina
Mnoge oblasti nauke su od početka pandemije na nogama i uspjelo se ono što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo da može u tako kratkom vremenu – otkrivena su efikasna sredstva (vakcine) protiv ove pošasti a od skora i tablete koje će pomoći da se ublaže posljedice zaraze.
Hronologija događaja:
10.1.2020.: Kineski naučnici su otključali genetski kod koronavirusa i borba za pronalaskom odgovarajućeg cjepiva mogla je početi.
17.4.2020.: Njemačka firma Biontech sa sjedištem u Maincu i u vlasništvu turskih gastarbajtera bračnog para Uğur Şahin i Özlem Türeci, ulazi u patnerstvo sa američkim farameceutskim koncernom Pfizer u pokušaju da se otkrije mRNA-cjepivo. Ovo cjepivo sadrži umjetno proizvedenu kopiju virusa bez aktivnih ili infektivnih dijelova istog virusa. Kopija gradivnog plana je glasnička ribonukleinska kiselina (engl. messenger RNA, mRNA) i njena uloga je da tijelo samo proizvodi neinfektivni spike (šiljak) protein, a pomoću tog proteina stvara se imunosni odgovor u obliku protivtijela i memorijskih stanica protiv ovog virusa.
8.9.2020.: Cjepivo Biontech/Pfizer kreće u testnu fazu.
11.9.2020.: I pored kritika Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) zbog nedovoljne transparentnosti i testiranja u Rusiji je odobrena prva vektorska vakcina pod imenom Sputnik V.
23.9.2020.: Američka firma Johnson&Johnson kreće test fazu sa tri cjepiva.
9.11.2020.: Prvi rezultati Biontech/Pfizer iz treće testne faze pokazuju 90 postotnu zaštitu i samo je pitanje dana kada će se odobriti proizvodnja cjepiva za masovnu upotrebu.
16.11.2020.: Američki faramaceutski koncern Moderna prezentira ohrabrujuće podatke iz treće testne faze.
30.11.2020.: Moderna podnosi zahtjev za odobrenje kod Evropske agencije za lijekove (EMA) za proizvodnju vakcina.
1.12.2020.: Biontech/Pfizer podnosi također zahtjev za odobrenje kod EMA-e
8.12.2020.: Prvo odobrenje za vakcinaciju u Zapadnoj Evropi dobila je V. Britanija i to za cjepivo Biontech/Pfizer i toga dana je krenula vakcinacija u toj zemlji, a nedugo zatim počela je vakcinacija i sa cjepivom AstraZeneka koje je razvijeno na Oxford Univerzitetu.
9.12.2020.: Izlaze podaci da vektorsko cjepivo AstraZeneka nudi 70 postotnu zaštitu uz prednost da je skladištenje ovog cjepiva daleko jednostavnije. Cjepivo je napravljeno uz pomoć oslabljenog adenovirusa, jednog od mnogih tipova virusa koji izazivaju obične prehlade. Adenovirus koji prenosi genski materijal zove se vektor i u epidemiologiji je to naziv za organizme koji ne uzrokuju bolest već je samo prenose, pa se zbog toga cjepivo naziva vektorskim.
14.12.2020.: Počinje kampanja vakcinacije u USA i Kanadi, a također i na Bliskom istoku i to prvo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
17.12.2020.: Toga dana izlazi informacija da će početak vakcinacije u Evropi biti 27. decembra 2020. ako do tada bude dato odobrenje evropske agencije za lijekove.
19.12.2020.: Krenula vakcinacija cjepivom Biontec/Pfizer u Izraelu.
21.12.2020.: Biontec/Pfizer dobija sva potrebna odobrenja i prvo je cjepivo u EU s kojim se može krenuti u vakcinaciju širih razmjera.
24.12.2020.: Zemlje Latinske Amerike: Meksiko, Čile i Kostarika kreću vakcinaciju cjepivom Biontech/Pfizer.
24.12.2020.: Srbija kreće sa vakcinacijom.
27.12.2020.: U Njemačkoj, Hrvatskoj kao i u većini evropskih zemalja počela vakcinacija.
29.12.2020.: Argentina kreće s vakcinacijom ruskim cjepivom.
30.12.2020.: Kreće vakcinacija u Aziji i to prvo u Singapuru.
12.2.2021.: Počela vakcinacija u Bosni i Hercegovini ruskim cjepivom Sputnik V.
4.11.2021.: U V. Britaniji je odobrena prva tableta imena Molnupiravir koja se uzima kao pilula a ne inekcijom ili intravenozno. Proizvođači lijeka su američke faramaceutske kuće MSD (Merk Sharp&Dohme) i Ridgeback Biotherapeutics.
20.12.2021.: Evropska agencija za lijekove (EMA) odobrila je peto cjepivo na tržištu EU američkog proizvođača Novovax sa stepenom učinkovitosti od 90%. Ovo cjepivo sadrži male čestice laboratorijski napravljene verzije šiljastog proteina koronavirusa koje bi trebale animirati organizam na simuliranje proizvodnje antitijela protiv ovog virusa.
25.12.2021.: Iz koncerna Pfizer je javljeno da je američka agencija za lijekove izdala hitno odobrenje za tabletu protiv koronavirusa imena Paxlovid koja pokazuje da lijek smanjuje stopu smrtnih slučajeva za 89 %.
Procent od ukupnog broja stanovnika od 156 zemalja svijeta (navodimo samo neke) koji su dobili dvije doze vakcine, zaključno sa 30.12. 2021.:
1. Ujedinjeni Arapski Emirati – 90,7%
2. Portugal – 89,4%
3. Singapur – 87 %
4. Čile – 85,9%
5. Kuba – 85%
6. Kina – 83,6%
….
27. Austrija – 71,2%
….
30. Njemačka – 70,4%
….
39. Švicarska – 66,8%
….
46. Izrael – 63,5%
….
53. USA – 61,5%
54. Turska – 60,6%
….
57. Slovenija – 57,2%
….
66. Hrvatska – 47,6%
….
68. Srbija – 46,7%
69. Rusija – 45,7%
…
74. Kosovo – 43,8%
….
84. Sjeverna Makedonija – 39%
….
107. Bosna i Hercegovina – 22,1%
….
116. Irak – 13,7%
….
125. Afganistan – 8,9%
….
136. Sirija – 4,3%
….
155. Kongo – 0,1%
Što se tiče trće doze (Booster) vakcine na prvom mjestu u svijetu je Čile sa 54,9% a u Evropi V. Britanija sa 48,5%.
Što se balkanskih zemalja tiče prednjači Srbija sa 25,1%, dok je u BiH svega 0,7% stanovništa primilo treću dozu.
Prema podacima Johns-Hopkins Univerziteta 248 miliona osoba je od početka pandemije testirano kao pozitivno. Više od 5,4 miliona inficiranih osoba je preminulo. (30.12.2012.)
U BiH je do sada 290.000 osoba testirano kao inficirano i od toga je 13.397 smrtnih slučajeva.
Zaključak
Što se tiče tretmana pandemije na našim prostorima moglo bi se konstatirati da glasove razuma nadjačava buka ideoloških prevaranata sa standardnom mantrom isprobanom u mnogim prilikama – samo ja/mi znam(o) sve, svi ostali su glupi! Stvarnost jeste kompleksna i ne može se potpuno kontrolirati niti potpuno opisati, ali mora se vjerovati da jedino oni koji su najbolje upućeni mogu davati prave odgovore, a to su naučnici odnosno nauka sama po sebi. Nauka nije prevara niti laž nego je objektivno, sistematizirano znanje o činjenicama, uzrocima i pojavama u stvarnosti. Cilj nauke je da proširi vidike o biološkom, fizičkom i socijalnom svijetu izvan okvira onoga što je već poznato, kroz razne principe naučnog znanja od kojih su najvažniji principi pouzdanosti, sistematičnosti, objektivnosti, racionalnosti, itd.
Oni koji ne vjeruju u nauku i naučne metode te koriste lažne i nepotpune vijesti pokušavaju panično dezinformacijama privući pažnju na sebe. Oni su svijet za sebe, bez jasnih definicija, bez empatije i interesa za napretkom.
Piše: Hakija Karić
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Otisak.ba.
