Hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Stonu, nakon sastanka na kojem je predstavljeno trenutno stanje projekta izgradnje Pelješkog mosta, kako će most biti izgrađen najranije 2021, a najkasnije 2023. godine.
Ona je rekla da je na sastanku bilo reči o tehničkim specifikacijama i dinamici izgradnje mosta, ali i o zaštiti prirode, jer je zaliv zaštićen, pa treba održati čistoću kristalno čiste vode.
“Cilj je da projekt bude gotov između 2021. do najkasnije 2023. godine. Zbog iskorištavanja EU sredstava, bilo bi dobro da bude gotov prije. Zadovoljna sam dinamikom natječaja, a bez obzira na jednu žalbu, sve će ići kako treba. Uskoro možemo očekivati početak izgradnje mosta”, poručila je.
Most otvara nova radna mjesta
Rekla je kako veruje da će u Bosni i Hercegovini biti shvaćeno da je projekt od vitalnog značaja za sve te naglasila kako je još 2006. godine postignut dogovor o specifikacijama mosta, koje Hrvatska u potpunosti poštuje.
“Važnost mosta nije samo u prometnom povezivanju državnog teritorija, već ima društveni i gospodarski značaj pri širenju poslovanja, konkurentnosti, otvaranja novih radnih mjesta na poluotoku Pelješcu i okolnim otocima. Govorimo o revitalizaciji cijelog prostora spajanjem juga Hrvatske s ostatkom države, ali i spajanjem europskog prostora. Omogućit će se da taj prekid bude premošten, što će olakšati eventualne probleme kad Hrvatska uđe u schengenski režim”, rekla je hrvatska predsednica.
Izrazila je uverenje da će ovaj put gradnja ići do kraja.
“Doista vjerujem da će ova Vlada nastaviti taj projekt. Imamo 85 posto sredstava iz EU fondova, što je ogroman novac. Ovaj razvojni projekt je od ključnog značaja za Dubrovnik i njegovu okolicu. Nitko ne može očekivati da će se gradnja zaustaviti bilo kakvim potezima, već možda tek usporiti proceduralno na dan ili tjedan”, rekla je Grabar-Kitarović.
Uskoro odabir izvođača radova
Bosanskohercegovačkim vlastima poručila je da prihvate argumente da je most strateški projekt Hrvatske i Evropske unije te da ni na koji način nije usmeren protiv Bosne i Hercegovine.
Na novinarsko pitanje o njenom izrazu “Pelješački most”, odgovorila je da joj je od samog naziva bitnije da je projekt od strateške važnosti za Hrvatsku i Bosni i Hercegovinu te da će most biti izgrađen.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković izvestio je da se odabir izvođača za gradnju privodi kraju.
“Pristigle su tri ponude, koje se ocjenjuju u Hrvatskim cestama, a krajem idućeg tjedna će Hrvatske ceste taj posao privesti kraju. Nakon toga će se donijeti odluka o odabiru. Naravno, postoji i žalba, koja se može izjaviti, ali postupak se privodi kraju i imamo osigurana financijska sredstva. Nema razloga da gradnja Pelješkog mosta ne započne”, istaknuo je Butković.
On je dodao da žalbe mogu da produže početak gradnje najviše mesec dana, a ukoliko ih ne bude, početak gradnje Pelješkog mosta može se očekivati početkom 2018. godine.
Konkretnim potezima do EU
Hrvatska predsednica komentarisala je i inicijativu koje su neke države članice EU-a, među kojima i Hrvatska, nekoliko dana pre njene posete Moskvi, potpisale s ciljem suzbijanja “hibridnog rata”, navodno upućenu protiv Rusije.
“Pismo nisam vidjela prije nego je potpisano, niti se itko o tome sa mnom konzultirao. U pismu se ne spominje Rusija, već komunikacijska strategija. Možda se tu moglo biti malo oprezniji”, rekla je.
“Kad je riječ o jugoistoku Europe, od slanja retoričkih poruka važnije je konkretno djelovanje. Da susjedima koje su kandidatkinje za EU ili to žele postati konkretnim potezima pokažemo da su im vrata otvorena. Zastojem procesa EU integracija otvara se vakuum, u kojem ljudi postaju zbunjeni i počinju tražiti treće varijante, ne nužno s istoka Europe”.