Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović održali su sinoć u Dubrovačko-neretvanskoj županiji neformalni sastanak na kojem su razgovarali o bilateralnim odnosima, otvorenim pitanjima i unapređenju saradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Potvrdili su spremnost da se otvorena pitanja između dviju država rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju poštivanja međusobne ravnopravnosti, suvereniteta i međunarodnog prava, prenosi Fena.
Razgovarano je i o odnosima i stanju u jugoistočnoj Evropi, o perspektivi i dinamiziranju procesa euroatlanskih integracija, te o održavanju trilateralnih sastanaka na vrhu između Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Turske, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Pogoršani odnosi
Odnosi Grabar-Kitarović i zvaničnog Sarajeva su pogoršani proteklih mjeseci, zbog stavova o Pelješkom mostu i optužbi predsjednice Hrvatske da iz BiH stiže retorika koja nije zdrava i prijateljska.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Stonu, nakon sastanka na kojem je predstavljeno trenutno stanje projekta izgradnje Pelješkog mosta, kako će most biti izgrađen najranije 2021, a najkasnije 2023. godine.
BiH se protivi gradnji prije nego što dvije zemlje riješe granicu na moru.
Bosanskohercegovačkim vlastima poručila je da prihvate argumente da je most strateški projekt Hrvatske i Evropske unije te da ni na koji način nije usmjeren protiv Bosne i Hercegovine.
U septembru je Grabar-Kitarović razmijenila niz pisama sa reisu-l-ulemom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseinom ef. Kavazovićem kada je izjavila da “retorika koja stiže iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj nije zdrava i prijateljska” nakon što je hrvatska obavještajna agencija objavila podatke o “prijetnji islamskog radikalizma u regiji”.
Kavazović je od Grabar-Kitarović tražio da pojasni javno izrečene tvrdnje o hiljadama dobrovoljaca koji se sa sirijskog ratišta vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i o navodnoj radikalizaciji islama u toj državi.
On je od predsjednice Hrvatske i drugih organa i zvaničnika te zemlje tražio da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskreditovanje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Evropi”.
Grabar-Kitarović je odgovorila da ostaje pri izrečenim stavovima.
