More

    Gazi Husrev-begove institucije nastavljaju put osnivača

    Gazi Husrev-begova medresa može se pohvaliti s gotovo pet stoljeća kontinuiranog rada.

    Piše: Admir Lisica

    Prema mišljenju bosanskohercegovačkih, ali i regionalnih historičara, Gazi Husrev-beg je ostao upamćen kao najzaslužnija osoba za unapređenje i razvoj Sarajeva. Stečeni novac većinom je usmjeravao u dobrotvorne svrhe te izgradnju raznih objekata s ciljem olakšavanja svakodnevnih potreba građana Sarajeva.

    Ipak, među svim objektima najznačajniji vakufi (dobrotvorne ostavštine) koje je Gazi Husrev-beg izgradio i donirao gradu na Miljacki svakako su medresa i biblioteka, koje nose njegovo ime još od 8. januara 1537. godine, kada su zvanično počele s radom.

    Najstarija obrazovno-odgojna institucija

    Upravo je Gazi Husrev-begova medresa jedina odgojno-obrazovna institucija na prostoru bivše Jugoslavije koja se može pohvaliti s gotovo pet stoljeća kontinuiranog rada. Tu instituciju čini posebnom to što, i pored nekoliko ratova koji su zahvatili Bosnu i Hercegovinu, ona nije prestala postojati.

    Profesor Gazi Husrev-begove medrese Ammar Bašić ističe da se ta odgojno-obrazovna institucija može pohvaliti činjenicom da, osim vjerskog, nudi i kvalitetno svjetovno obrazovanje, čemu su dokaz mnogi uspješni svršenici te škole koji su se profilirali u veoma kvalitetne stručnjake u raznim oblastima.

    “Gazi Husrev-begova medresa već 481 godinu kontinuirano postoji, što je čini najstarijom obrazovnom institucijom na ovim prostorima. Značaj ove škole je u tome što ona, osim što nudi veoma kvalitetno vjersko obrazovanje, pruža učenicima mogućnost da se profiliraju u stručnjake u raznim oblastima. Veoma je interesantno istaći da je i sam Gazi Husrev-beg u svojoj vakufnami (oporuci) imao viziju da ova škola tokom svog postojanja potencira izučavanje predmeta koji se nameću kao potreba tog vremena, tako da škola nije zakovana za 15. ili 16. stoljeće, već je u skladu s trenutnim vremenom. Ovoj tezi dokaz su, svakako, mnogobrojni uspješni ljekari, pravnici, političari, arhitekti, diplomati, koji su najbolji primjer kakav nivo obrazovanja nudi Gazi Husrev-begova medresa”, ističe Bašić.

    Stara periodična izdanja [Al Jazeera]

    Na konačno profiliranje učenika kao individue veliki utjecaj imaju metode i ciljevi profesora koji ih podučavaju. Svjestan je toga i Bašić, koji kaže da je jedan od najvažnijih ciljeva kolektiva Gazi Husrev-begove medrese da ona bude svjetlo u beznađu i tami, s kojima se svakodnevno suočava bosanskohercegovačko društvo.

    “Cilj ove ustanove je da putem edukacije na što bolji način pripremi učenike za buduće izazove koji su pred njima. Želimo da Gazi Husrev-begova medresa bude svjetlo u tami s kojom se društvo suočava te zbog toga ulažemo napore u profiliranje kadrova koji će, osim sebi, biti korisni i cjelokupnom društvu, što su ujedno bili ciljevi i vakifa ove institucije. Uspjeli smo u konačnici napraviti balans između duhovnog i svjetovnog obrazovanja, baš onako kako je u svojoj oporuci zahtijevao i Gazi Husrev-beg”, napominje Bašić.

    Jedan od najznačajnijih projekata Medrese je osnivanje učeničkog lista Zemzem, koji kontinuirano postoji već 50 godina. Bašić, kao jedan od bivših urednika tog časopisa, pojašnjava da je to učeničko glasilo prilika za sve učenike koji žele iznijeti lični stav o aktuelnim temama, a što im u konačnici može pomoći pri ličnom afirmiranju. “Imao sam čast da budem glavni i odgovorni urednik časopisa Zemzem u toku 2008. godine. Zemzem je časopis koji je, sasvim sigurno, u prošlosti bio preteča nastajanju veoma ozbiljnih glasila Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao što je to slučaj, naprimjer, s listom Preporod, sada zvaničnim glasilom Islamske zajednice”, pojašnjava Bašić.

    Harun Tucaković, učenik četvrtog razreda Gazi Husrev-begove medrese, ističe da mu je veoma drago zbog činjenice što trenutno obavlja funkciju glavnog i odgovornog urednika Zemzema, koji mu pruža priliku da svoja razmišljanja pretoči u autorske tekstove.

    “Velika mi je čast što sam glavni i odgovorni urednik časopisa Zemzem, koji mi puno pomaže u daljnjem afirmiranju. Teme koje tretira ovaj časopis većinom su vjerske, ali se ipak ne ograničavamo tim sadržajem. Naime, časopis nastoji obuhvatiti zapostavljene teme bosanskohercegovačke svakodnevnice, s ciljem upoznavanja učenika s dešavanjima u našem okruženju. Pisanje u ovakvom listu pomaže nam u savladavanju budućih izazova koji su pred nama, a također nas raduje činjenica da će tekstovi svih nas koji ih priređujemo biti pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, što znači da ćemo u budućnosti imati priliku da se prisjetimo ovog, za nas veoma važnog perioda”, naglašava Tucaković.

    Najstarija biblioteka na Balkanu

    Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić s osmijehom govori o tradiciji dugoj gotovo pet stoljeća, kojom se medresa i biblioteka mogu pohvaliti. Lavić posebno naglašava isti put ove dvije ustanove, koje slijede oporuku Gazi Husrev-bega, kontinuirano još od 8. januara 1537. godine, kada je, u okviru medrese, i biblioteka počela s radom.

    “Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija biblioteka na Balkanu, za koju se pouzdano zna kad je osnovana. Kad je Gazi Husrev-beg donio odluku o osnivanju medrese, odredio je odmah sredstva i za biblioteku, tako da su i zbog te činjenice medresa i biblioteka veoma usko povezane. Imamo zapisano da su u toku 1563. godine već počela i uvakufljavanja knjiga od strane građana, što govori o pokazanoj svijesti i ljubavi prema pisanoj riječi, koju su Sarajlije i tada, kao i sada, osjećale”, govori Lavić.

    Manje oscilacije u radu biblioteke dešavale su se uslijed ratova koji su pogađali Bosnu i Hercegovinu, ali kontinuitet u promoviranju pisane riječi nije prekidan. Slično kao što ni medresa nije željela zatvoriti svoja vrata, tako je i biblioteka opstala, uprkos raznim političkim režimima koji su se mijenjali.

    “Slabljenjem institucije vakufa, koje je uslijedilo nakon dolaska Austro-Ugarske, mnoge medrese su zatvarane, a njihovi bibliotečni fondovi našli su se u opasnosti. Uprkos političkim promjenama, Gazi Husrev-begova medresa, ali i biblioteka uspjele su održati kontinuitet. Činjenica je da su razni fondovi zatvorenih medresa premještani u arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje se i danas čuvaju”, ističe Lavić.

    Glavna zadaća biblioteke, kako kaže Lavić, jest da nastavi s praksom darivanja, koju je prije mnogo godina počeo Gazi Husrev-beg. Upravo iz tog razloga svim učenicima medrese, ali i ostalim posjetiocima čitaonice, koji svakodnevno u velikom broju dolaze, Gazi Husrev-begova biblioteka poklanja u digitalnoj verziji svu bosanskohercegovačku periodiku nastalu od 1863. do 1945. godine.

    “Potrebno je istaći da naša biblioteka posjeduje čitavu zbirku bosanskohercegovačke periodike, počevši od Sarajevskog cvijetnika kao prvih novina, pa sve do štampe koja je izlazila pred kraj Drugog svjetskog rata. Zbog svjesnosti kakav značaj ima ta štampa, odlučili smo se na projekt digitaliziranja cjelokupne periodike nastale od 1863. do 1945. Ovaj je projekt u posljednjoj fazi, a njegovim realiziranjem, nakon kojeg će biti moguće pogledati sve primjerke online putem naše stranice, omogućit ćemo mnogobrojnim istraživačima iz Bosne i Hercegovine, regije i evropskih zemalja da unaprijede svoje saznanje o ovoj tematici”, zaključuje Lavić.

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    fifty seven − = fifty six