Nakon predstavljanja strategije za Zapadni Balkan britanski Financial Timesocjenjuje da, iako se radi na tome da bivše jugoslavenske republike ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Evropskoj uniji, šanse da će se to dogoditi ostaju daleke, ali Evropa ne bi smjela odustati od svoje namjere, inače će Rusija i Turska zauzeti njeno mjesto.
“Nakon duge pauze EU je ponovno spremna diskutovati o proširenju svojih granica”, ističe FT i podsjeća da je još prošle godine predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker vladama šest zemalja zapadnog Balkana obećao “pouzdanu perspektivu članstva u EU-u”.
Britanski list ipak podsjeća da je “od 2004. došlo do zamora od proširenja EU-a na istok”.
“Danas u Evropskoj uniji postoji zamor od proširenja. Problemi zbog migracija izazvali su ogorčenje medu biračima, koji su izgubili povjerenje u sposobnost zvaničnog Brisela da postigne bilo šta osim puke borbe s ekonomskim problemima”, ističe list.
Autor teksta napominje još jedan veoma važan segment, a to je geostrateški značaj koji bi proširenje EU-a imalo u slučaju zapadnog Balkana.
Postkomunistički istok u EU-u
List dodaje da uključivanje postkomunističkog istoka u EU ipak ostaje jedno od njenih najvećih dostignuća, kao i da je i dalje u interesu svih strana da ulazak u EU bude realna perspektiva za balkanske zemlje, u kojima su mnogi, nakon tolikih godina čekanja na pragu, postali veoma sumnjičavi kad je riječ o iskrenosti Brisela.
Britanski list ističe da je jedan od glavnih argumenata zemalja zapadnog Balkana za članstvo u EU-u taj što su potpuno okružene zemljama Unije.
List navodi da su sve te zemlje nakon teškog perioda ’90-ih godina postigle određenu stabilnost, što se također mora uzeti u obzir, kao i da je veoma važna uloga Zapadnog Balkana u praćenju velikog migracijskog talasa.
“Obećanja o članstvu aktivirala su niz teških odluka koje su zemlje zapadnog Balkana donijele kako bi postale dio EU-a. Naprimjer, Srbija je napravila ozbiljne ustupke u vezi s Kosovom. Međutim, put ulaska u EU ostaje veoma dug, a u međuvremenu se utjecaj EU-a smanjuje. Danas je samo 26 posto Srba za ulazak u Evropsku uniju”, piše britanski list.
Financial Times upozorava i da “Rusija i Turska spremno čekaju da zauzmu mjesto EU-a ako EU odustane”, prenosi agencija Tanjug.
Teritorijalni sporovi
Činjenica je da nijedna od bivših republika SFRJ ne ispunjava kriterije za članstvo, navodi se u tekstu.
“Evropska komisija jasno je istakla probleme koji su karakteristični za te države, a to su uzurpacija vlasti, veze država s organizovanim kriminalom, korupcija na svim nivoima, kao i gušenje slobode govora. Da ne spominjemo to što se nijedna od tih država ne može nazvati funkcionalnom tržišnom ekonomijom”, kritikuje Financial Times.
Predsjednik EK-a Juncker podvukao je da je 2025. samo “indikativni datum” za ulazak balkanskih zemlja u EU i napomenuo da će se “realna perspektiva ocjenjivati u skladu s njihovim realnim napretkom”.
“Teoretski, neka od ovih zemalja može prestići druge na putu ka EU-u tokom tog perioda. Tu se prije svega misli na to da EU prepozna napredak Albanije i prekine sve teorije o navodnom favorizovanju Srbije na putu ka članstvu”, piše list.
Osim toga, treba pohvaliti hitni zahtjev Brisela da se što prije riješe teritorijalni sporovi prije ulaska u EU: status Kosova i nesuglasice između Makedonije i Grčke u vezi s imenom, navodi FT, prenosi Tanjug od beogradskog lista Blic.
“Bilo bi nezamislivo unutar EU-a izdržati takve sukobe ili opasne etničke napetosti koje ih hrane. Treba vidjeti ima li Evropska unija mehanizme za mirno rješavanje sporova. Međutim, od vitalne je važnosti da njena vrata ostanu otvorena za susjede koji su iskreno posvećeni njenim vrijednostima”, zaključuje FT.