Čak 34 posto stanovništva Bosne i Hercegovine ne živi u državi svog rođenja. Kako je objavio magazin Forbes, nakon Gvajane sa 36,4 posto stanovništva, Bosna i Hercegovina je na neslavnom drugom mjestu po odlivu stanovništva.
Podaci su stari dvije godine.
Iza Bosne i Hercegovine je Albanija sa 30,7.
Raspad Jugoslavije, ratovi koji su uslijedili, te tranzicija koja još uvijek traje, doveli su do velikog pada domicilnog stanovništva.
Ono se odselilo u potrazi za sigurnijom i boljom budućnošću. Izuzetak od takvog “recepta” su Ujedinjeni Arapski Emirati.
Tu je državu napustilo čak 26,2 posto.
Palestina – ipak – drži neslavni rekord sa skoro 50 posto svog stanovništva u raseljenju.
No, pošto nije priznata kao država, Forbes je nije mogao uvrstiti u svoju grafiku.
Posmatrajući globalne razvojne slojeve, najnerazvijenije zemlje su doživjele najveći egzodus s njihovim dijasporama koje čine u prosjeku 12,5% njihove starosjedilačke populacije, daleko ispred manje razvijenih i razvijenijih zemalja sa oko 3-6% ljudi koji žive u inostranstvu.
Odjel za stanovništvo UN-a izračunava procjene rezidencijalnog stanovništva zemalja i globalnog migranata, gdje je 2020. posljednja dostupna godina. Za migrante, organizacija određuje njihov status prema zemlji rođenja ako je moguće. U suprotnom, migrantski status može biti određen državljanstvom, što može uzrokovati i premalo i prebrojavanje migranata. U mjestima gdje su mnogi stanovnici rođeni u inostranstvu stekli državljanstvo, broj migranata će biti potcijenjen. U slučajevima kada rođeni ljudi ne dobiju automatski državljanstvo, što se može dogoditi među izbjegličkom populacijom, ali i u zemljama sa restriktivnim zakonima, broj migranata bi bio precijenjen, objašnjava Forbes.
Politicki.ba//Otisak.ba
