Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o postupku vanrednog nadzora u privrednim društvima od sistemskog značaja za FBiH koja je posebno važna u kontekstu poslovanja poduzeća iz grupacije Agrokor u BiH.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je kazao da je cilj zaštiti FBiH u slučaju određenih poremećaja u velikim kompanijama koje posluju na njenom području.
“Pet kompanija ulazi u ovu uredbu. Namjera nam je da zaštitimo dobavljače i zaposlene“, rekao je Novalić te dodao da se Uredba odnosi na kompanije koje zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju godišnje prihode veće od 500 miliona KM.
Ova uredba ne primjenjuje se na finansijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje penzijskim fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva i mikrokreditne organizacije, koje reguliraju posebni zakoni.
Pojačani nadzor
Ona je, također, privremenog karaktera i bit će primjenjivana šest mjeseci.
“U nekoliko navrata sam spominjao da imamo spremna zakonska rješenja i da ćemo pratiti razvoj situacije, te odlučiti o momentu kada ćemo posegnuti za takvim mjerama. Regulisanje ovakvih pitanja je izuzetno kompleksno i za pripremu održivog i funkcionalnog rješenja potrebno je izvršiti sveobuhvatne konsultacije sa svim interesnim stranama. Mi smo upravo to i uradili i ponudili rješenje adekvatno za FBiH“, kazao je Novalić u razgovoru za Fenu, odgovarajući na pitanje da li je ovakvu uredbu trebalo donijeti ranije.
On smatra da je sada najbolji momenat da se uvede zakonska mjera pojačanog nadzora.
“Sa druge strane, obzirom da smo mala, otvorena ekonomija, veliki korporativni sistemi imaju značajan uticaj na privrednu, socijalnu i finansijsku stabilnost i moramo naći način zaštite sistema, a da pri tome poštujemo principe tržišne ekonomije. Upravo to smo i uradili kroz Uredbu. Kako je široj javnosti već poznato, aktivno smo radili na monitoringu aktivnosti grupacije u FBiH, te kroz razgovore na nivou BiH sa povjerenikom iz Hrvatske, zahtijevali zaštitu najugroženijih u ovom procesu: dobavljača i zaposlenih. Na sjednicama Vlade su redovno razmatrane Informacije u stanju u grupaciji i zadužene su nadležne službe da pripreme prijedlog zakonskog rješenja. Prezentirani su nam planovi restrukturiranja i mi smo u cijelom procesu vršili konsultacije sa interesnim stranama o potrebi uvođenja dodatnih mjera. Međutim, postoje procesi i događaji koji su van direktne kontrole grupacije, prije svega ovdje mislim na povjerioce van BiH. Obzirom da recentna događanja vezano za aktiviranje garancija donose značajnu nesigurnost po pitanju razumijevanja cjelokupnih rizika, smatramo da je upravo sad najbolji momenat da uvedemo i zakonsku mjeru pojačanog nadzora“, pojašnjava on.
Novalić ističe da propisi poput Uredbe imaju osnovni cilj da zaštite interese prvenstveno dvije interesne strane: zaposlene i dobavljače.
“Uredba, prije svega, definira pojam sistemskog društva, kao sistem osnovnog i povezanih pravnih lica koja kumulativno imaju najmanje 1.000 zaposlenih i 500 miliona konvertibilnih maraka [250 miliona eura] prometa. Mjere vanrednog nadzora uključuju pojačan nadzor nad primjenom važećih propisa, posebno Zakona o finansijskom poslovanju i Zakona o radu. Vanredni nadzor se uvodi na prijedlog resornog ministarstva u sistemskim društvima koja su suočena sa problemom nelikvidnosti. Na prijedlog resornog ministarstva, imenuje se povjerenik, i definišu specifična ovlaštenja. Povjerenik je dužan mjesečno izvještavati Vladu. Mjere po Uredbi mogu uključivati formiranje odbora povjerilaca, te pojačan nadzor nad bitnim stavkama u poslovanju kao što su redovno izmirenje obaveza, transakcije između povezanih lica, preuzimanje duga, davanje garancija između povezanih lica, raspolaganje imovinom“, kaže Novalić.
Imenovanje povjerenika
Upozorava, međutim, da to ne znači da Vlada preuzima upravljanje nad grupacijom. Vlada imenuje povjerenika i sama ga plaća, a njegov prvenstveni zadatak je da nadzire finansijske, ekonomske, pravne i socijalne aspekte, te da kroz neke mjere minimizira rizike.
“Dat ću vam jednostavan primjer, povjerenik ne može zabraniti raspolaganje imovinom, ali putem mjera može osigurati da se sredstva dobivena na primjer prodajom imovine usmjere na plaćanje dobavljača, i to na način da se direktno nadzire poštivanje Zakona o finansijskom poslovanju. Dakle, mi imamo postojeći zakonski okvir, a Uredbom pojačano nadziremo primjenu zakona, kako bi mogli djelovati preventivno, a ne nakon kršenja određenih odredbi“, navodi on.
Ističe da on kao premijer i Vlada u cjelini imaju informacije o tome kakvo je trenutno stanje u Konzumu.
“U slučajevima ovako velikih procesa restrukturiranja, nije moguće u potpunosti izbjeći rizike i štetu, posebno jer su sva dešavanja u BiH pod snažnim uticajem dešavanja u Hrvatskoj. Upravo je svrha Uredbe da uspostavi nadzor i minimizira štetu. Kao što vam je poznato, započela je tranzicija brenda iz Konzuma i Mercator. Međutim, sama promjena brenda neće riješiti problem. Po podacima kojima raspolažemo, dobavljači su postigli sporazume sa grupacijom i ostaje da se vidi da li će biti poštovani od strane Agrokor grupacije, odnosno na koji način možemo dalje zaštiti prije svega dobavljače i zaposlene“, kaže Novalić.
Na pitanje kakve posljedice može imati aktiviranje garancija Sberbanke za dug Jamnice i da li može doći do stečaja Sarajevskog kiseljaka, Novalić navodi da se radi o sudskom izvršnom postupku i da u ovom trenutku ne može komentirati odluke sudske vlasti.
“Sa ekonomskog stanovišta, sama činjenica da će doći do promjene vlasništva nije sporna. Međutim, sporni su ostali dogovoreni procesi, kao što je dokapitalizacija Konzuma od strane Sarajevskog kiseljaka. Insistiraćemo da se transakcija obavi prije nego dođe do promjene vlasništva. Poslovanje Sarajevskog kiseljaka je stabilno, međutim ono što nas zabrinjava jesu moguće garancije, osim dionica, kao što su mjenice i hipoteke. U svakom slučaju, Uredba će nam dati ovlasti da ostvarimo uvid i imamo pravovremene i tačne informacije. U ovom trenutku, ne bih špekulisao o tome da li takve garancije postoje i da li njihov obim može ugroziti poslovanje do tog obima da se pokrene stečaj. Ali, Uredbom se predviđaju i ovlasti povjerenika u slučaju pokretanja stečajnog postupka, tako da smo predvidjeli i tu situaciju“, kazao je on.
Obaveze prema radnicima
Kada je u pitanju broj otpuštenih radnika iz grupacije, Novalić navodi da podatke o broju zaposlenih Vlada prati na mjesečnom nivou.
“Tačno je da je došlo do značajnih promjena u prethodnom mjesecu. Posebno radi gašenja Velpro d.o.o. Po podacima kojima raspolažemo, dio radnika je prešao u Mercator, dok je dio ostao bez posla uz otpremnine. I dalje vršimo monitoring nad ovim procesom, kako bi se ispoštovale obaveze prema radnicima. Ponovo naglašavam, mi ne možemo donositi menadžerske odluke u privatnim kompanijama. Kao privrednik dobro poznajem problematiku i znam da svaki proces restrukturiranja ima uticaj na zaposlene. Obaveza Vlade je da zaštiti radnike na način da se restrukturiranje i eventualno smanjenje broja zaposlenih bude u skladu sa Zakonom o radu“, ističe on.
Po njegovim riječima, sljedeći korak je da Ministarstvo trgovine FBiH predloži uvođenje mjera, te da se imenuje povjerenik koji će u skladu sa Uredbom provoditi pojačan nadzor.
