– Jedanaesta redovna sjednica Skupštine je bila veoma dinamična, posebno jer se fokus zanimanja poslanika usmjerio na razmatranje informacija koje je proslijedilo komunalno preduzeće. Prva se odnosi na analizu stanja u razdoblju stanja od 2008-2016, druga informacija od strane upravnog odbora, temeljem kojih se došlo do saznanja da u ovom trenutku preduzeće negativno posluje, da ima viška zaposlenih, da su plate u administraciji prilično visoke, da praktično egzistiraju na revolving kreditu i da ne mogu ostvariti nove prihode, već da su konstantno godinama prihodi isti, dok su rashodi mnogo veći – kazao je na početku intervjua za Otisak.ba predsjednik Skupštine Brčko distrikta Esed Kadrić, odgovaravši na pitanje o osvrtu na proteklu skupštinsku sjednicu.
– Stoga, Skupština kao osnivač je praktično vrlo ozbiljno shvatila te poruke koje su došle iz Komunalnog i poduzela izvjesan broj aktivnosti, a prva je da će skupštinske komisije za komunalnu javnu djelatnost i borbu protiv korupcije izanalizirati dodatno sve što se dešava u JKP i Skupština preuzima odgovornost za saniranje stanja u ovom preduzeću. Predložiti određene mjere parlamentu koje će biti obavezujuće za JPK i naravno u funkciji stabilizacije poslovanja tog preduzeća. Donijet ćemo niz političkih odluka koje se odnose na status zaposlenih. U ovom trenutku, što se mene tiče i većine poslanika, cijenim da nećemo prihvatiti da se ljudi otpuštaju, ali da se neki program mora osmisliti kako bi se preduzeće stabiliziralo. To se mora učiniti i vjerovatno će se donijeti odluka o uvođenu moratorija na daljnje zapošljavanje u administraciji tog preduzeća, ne u onim radnim jedinicama koje praktično vrše konkretne usluge građanstvu i na neki način stvaraju prihode preduzeću. Također, nužno je i da se temeljem informacija koje smo dobili sagleda da li je bilo nesavjesnog poslovanja u tom periodu i sa te strane zaključak parlamenta je da se iste proslijede nadležnim institucijama koje su zadužene za praćenje, provođenja zakona i zakonitosti o radu, tako da smo proslijedili Tužilaštvu Distrikta i drugim nadležnim agencijama da imaju na znanje da je to politički stav parlamenta, da treba profesionalno i stručno da ove institucije koje su zadužene za praćenje primjene zakona i zakonitosti o radu daju svoj sud o tome ne prejudicirajući bilo što. Naša saznanja govore da se u nekom razdoblju u 2016, pa i 2015, po sedam ili osam mjeseci upravni odbor nikada nije sastajao u tom preduzeću, ali donošene su neke odluke. Sve to skupa ukazuje na to da je možda bilo i nekog nonšalantnog odnosa onih koji su bili najodgovorniji, a to je upravni odbor, da vode računa o funkcionisanju tog preduzeća. Vidjet ćemo šta će ove dvije komisije predložiti Skupštini, a to će biti obavezujuće i za sadašnji menadžment, odnosno upravni odbor, kada budu radili poslovni plan za 2017. godinu, da ga prilagode uslovima u kojima se sada preduzeće nalazi i da taj plan praktično bude plan u funkciji sanacije postojećeg stanja u JPK Brčko.
Druga tema koja je izazvala veliko zanimanje zastupnika jeste Izvještaj o radu Pravobranilaštva za 2016. godinu.
– Bilo je izvjesnih zaključaka, u konačnici da parlament očekuje više od Pravobranilaštva da proaktivnije djeluje u funkciji zaštite materijalnih i nematerijalnih interesa Brčko distrikta. S tim u vezi smo obavezali Pravobranilaštvo da više vodi računa kada su u pitanju izgubljeni sporovi od strane Distrikta, da se regresnim tužbama traži nadokanada štete od onih koji, ako su svjesno nanijeli štetu Distriktu a rade u institucijama Distrikta, da imaju istu nadoknaditi Distriktu. Druga primjedba se odnosila na to da se temeljitije sagledavaju svi akti kada donose zaključke i mišljenja na koja se očituju, jer evo naprimjer imamo pozitivno mišljenje za onaj tzv. lizing u JPK a od toga se stvorila sada, pa mogu reći i afera, jer nakon što istekne period angažovanja tih mašina, one se u konačnici moraju vratiti tom vlasniku. Puno se potrošilo, a moglo se vjerovatno jednim racionalnijim pristupom uraditi da Komunalno kupi svoje kamione specijalizovane za odvoz smeća i oni bi praktično bili u vlasništvu JPK, ovako ostat ćemo na kraju bez te mehanizacije koja je nužna da bi Komunalno funkcionisalo i vršilo uslugu odvoza smeća. Sada se oko toga vode izvjesne istrage da li je sve to bilo kako treba i da li se na najispravniji način to uradilo. Ono što se još tiče Pravobranilaštva, Pravobranilaštvo mora biti ozbiljnije i odgovornije kada zastupa Distrikt u smislu da presude koje budu izvršne u korist Distrikta, da se obezbijedi kvaltitetnija zaštita naplate iznosa za Distrikt, jer evo imali smo nekoliko primjera gdje Pravobranilaštvo uspije dobiti sporove u korist Distrikta a onda kad to trebamo naplatiti, desi se da onaj koji je izgubio spor praktično svu svoju imovinu prenese na treća lica ili na neke druge svoje firme i Brčko distrikt praktično ne može ništa da naplati. To naravno nije samo odgovornost Pravobranilaštva, ali je bilo dužno ukazati parlamentu šta to treba od zakonodovanih propisa promijeniti kako bismo na neki način stvorili uslove da se zamrzne imovina potencijalno onoga ko može izgubiti spor u korist Distrikta pa i obratno, kako bi evo u konačnici se mogle temeljem presude i naplatiti. Oni koji procijene da bi mogli izgubiti spor praktično svu svoju imovinu prenesu na treća lica i u ovom trenutku nemaju nikakve imovine. U jednom slučaju imamo konačnu izvršnu presudu na pet miliona, drugu na sedam miliona i u ovom trenutku, a to je rekla i pravobraniteljica, da su male šanse da išta možemo naplatiti jer to lice nema više nikakve imovine na sebi. To su situacije kojima se mora ozbiljnije pristupiti te obavijestiti parlament, koji je osnivač, o tome šta bi trebalo mijenjati. Treba se više raditi u funkciji zaštite interesa Brčko distrikta.
Na posljednjim sjednicama Skupština je usvojila nekoliko zaključaka u više oblasti. Stiče se utisak da je Skupština ubrzano krenula da rješava određene probleme.
– Generalno može se steći utisak, taj utisak je ispravan. Autoritet parlamenta u ovom mandatu se vraća tamo gdje treba da bude. Na način da ozbiljnije sve druge institucije doživljavaju instituciju Skupštine i sve poslanike u Skupštini, tako da u ranijem periodu je bilo slučajeva da nemamo odnos uvažavanja određenih institucija u Skupštini. To se promijenilo, mi u parlamentu ozbiljnije pristupamo odnosu prema svim institucijama i moraju naučiti i znati da je temeljna politička institucija parlament i da od njega kreće sve pa i odgovornost. Na neki način sada sa više poštovanja ili više odgovornosti druge institucije se odnose prema Skupštini u smislu ispunjavanja svojih obaveza, onih koje je naložila Skupština. Ja ću za nekoliko mjeseci biti u poziciji da delegiram jednu tačku dnevnog reda, a to je popis svih zaključaka u kojima je parlament nekome nešto naložio da uradi i da vidimo stepen realizacije istih. To do sada nije bila praksa u ranijim parlamentarnim sazivima, ali će od sada biti. Pravimo presjek ko je ispunio svoje obaveze kroz zaključke kojima ga je parlament obavezao a ko nije, sa te strane bit ćemo u čistoj situaciji i mogućnosti da se konkretnije odredimo prema statusu te institucije. Parlament ima moć u rukama, može mijenjati sve pravne propise pa i stvoriti da neke institucije ili pojedince u istima sankcioniše ukoliko ne ispunjavaju obaveze koje parlament nalaže.
Šta nam donosi sljedeća sjednica Skupštine?
– Na sljedećem skupštinskom zasjedanju bit će mnogo zakona koji će biti u parlamentarnoj proceduri. U drugom čitanju bit će izmjene zakona o Direkciji za finansije, Poreskoj upravi, Uredu za upravljanje javnom imovinom, u smislu uvođenja mandata na pozicije vodećih državnih službenika. To je jedna od početnih reformi u javnoj upravi koju vršimo. Bit će i na dnevnom redu izmjene Zakona o Pravobranilaštvu, onako kako je to predložila Pravosudna komisija i cijenim da će biti značajan broj zamjerki na taj prijedlog, jer ukazali smo na onu anomaliju da pravobranioce bira Pravosunda komisija a polažu račun parlamentu. Ukoliko su kroz taj prijedlog zakona oni rekli šta i kako treba organizovati radi Pravobranilaštva, cijenim da će parlament uzeti to u svoje ruke u smislu da parlament odredi dimenzije u kojima se može kretati Pravobranilaštvo, a u cilju da bude efektivnije, samostalnije u svom radu i da u konačnici bude jedino i isključivo odgovorno prema parlamentu.
Razgovarao: Adis Mujdanović
