Prilikom istraživanja lika i djela Alijage Kučukalića, došao sam do saznanja koliko je neizbrisiv trag, uporedo sa svojim sinovima, ostavio na pojedine gradove Bosne, prije svega to se odnosi na Brčko, Bosanski Šamac i Gračanicu.
Njihov graditeljski poduhvat u navedenim gradovima ogledao se u izgradnji austrougarskih vila, koje, iako oronule, svjedoče o značaju porodice Kučukalić na datom prostoru.
Alijaga je u Brčkom dao sagraditi austrougarsku vilu, Kučukalića kuću, danas poznatu i kao kuća Kočića.
Podignuta je u starom gradskom dijelu Kolobari, u blizini Bijele (Džedid) džamije.
Objekat je građen u pseudomaurskom stilu, prema projektu arhitekta Aleksandra Viteka, te kao takav spada u jedan od najljepših i najznačajnijih građevina tog stila u Bosni i Hercegovini.
U Bosanskom Šamcu 1898. godine, Alijaga i Fehim Kučukalić dali su sagraditi austrougarsku vilu, koja je danas poznata kao Begova kuća.
Vilu Kučukalića gradili su italijanski majstori prema projektu Aleksandra Viteka.
Fehim-aga je ovaj objekat prodao Husein-agi Repčiću, a od njega 1913. godine je kupio Muharem-beg Mahmutbegović.
U toku, ali i nakon Drugog svjetskog rata u prostorijama kuća se nalazila ambulanta, da bi vremenom preimenovana u Gradsku biblioteku, a tu namjenu će imati sve do 1981. godine, kada je u ovu zgradu smješten Sud za prekršaje.
Pored ove vile, Fehim-aga Kučukalić bio je vlasnik nekoliko kuća i konaka na prostoru Šamca.
Drugi Alijagin sin, Mujaga Kučukalić, dao je sagraditi veliku kuću na prostoru Gračanice.
Mujaga je bio oženjen Azom, kćerkom dugogodišnjeg gračaničkog gradonačelnika i veleposjednika Ganibega Muftića.
Pored trgovačke djelatnosti, Mujaga se 1910. godine otisnuo u političke vode, prilikom čega je na izborima navedene godine biran za predstavnika u Općinsko vijeće. U izvorima je opisan kao mlad i inteligentan čovjek dobrih manira.
Autor: Emir Musić