More

    EK traži od BiH hitne izmjene Zakona o krivičnom postupku

    Zvaničnica Evropske komisije zadužena za zapadni Balkan Genoveva Ruiz Calavera upozorila je vlasti u Bosni i Hercegovini da moraju što prije riješiti problem izmjena Zakona o krivičnom postupku, jer o tome ovisi ne samo sigurnost Bosne i Hercegovine, već i sigurnost država članica Evropske unije.

    Direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU-a u Sarajevu je boravila kako bi posredovala u još jednom krugu pregovora o reformama pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine u koje su uključeni predstavnici različitih nivoa vlasti u ovoj zemlji.

    Izmjene Zakona o krivičnom postupku među ključnim su otvorenim pitanjima kojih rješavanje treba ubrzati ako Bosna i Hercegovina želi napredovati na putu prema članstvu u Uniji, istaknula je evropska zvaničnica novinarima.

    Dva suprotstavljena prijedloga

    Evropska komisija očekuje da taj problem bude riješen do samita država zapadnog Balkana u Londonu 9. i 10. jula, rekla je.

    “Bilo bi obeshrabrujuće ako do londonske konferencije ne bi bile usvojene izmjene Zakona o krivičnom postupku”, kazala je Ruiz Calavera.

    Očekivane izmjene ovog zakona blokirane su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje su u postupku dva suprotstavljena prijedloga, a predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ranije su upozorili da onaj koji su predložili zastupnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine nije u skladu s evropskim standardima.

    Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Josip Grubeša (HDZ BiH) odbacio je ličnu odgovornost za blokade proistekle iz različitih tumačenja koliko bi ubuduće mogle trajati mjere posebnog nadzora u složenim istragama protiv organiziranog kriminala i korupcije, kao i ko bi i pod kojim uvjetima mogao računati na imunitet i status zaštićenog svjedoka.

    “To je sada na Domu naroda [Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] i odgovornost je na zastupnicima [delegatima]”, kazao je Grubeša.

    BiH na redu nakon Albanije i Makedonije

    Ruiz Calavera je upozorila da se u ovom slučaju ne radi samo o tome hoće li biti vladavine zakona u Bosni i Hercegovini i efikasne borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, nego i o činjenici da je to direktno povezano sa sigurnošću država članica Unije.

    To su konkretni koraci koji trebaju pokazati da je Bosna i Hercegovina doista opredijeljena za članstvo u EU, što je pravac u kojemu napreduju sve druge države zapadnog Balkana, rekla je ona.

    Nakon ocjene da Albanija i Makedonija iduće godine mogu očekivati početak pregovora o članstvu, u EK-u sada žele da Bosna i Hercegovina bude prva iduća država koja će krenuti tim putem, objasnila je.

    Ruiz Calavera i Grubeša u ponedjeljak su najavili da treba očekivati usvajanje nove revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, koja predviđa da taj proces bude okončan do 2023. godine.

    Pocesuiranje i u susjednim državama

    “Ta tema itekako opterećuje bosanskohercegovačko društvo”, kazao je Grubeša.

    Dodao je da je cilj najsloženije predmete ostaviti državnom pravosuđu, a ostale delegirati nižim pravosudnim nivoima.

    Nova strategija predviđa i da neke predmete Bosna i Hercegovina prepusti na procesuiranje susjednim državama, ako one za to iskažu zanimanje.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    thirteen + = 16

    Čitano

    EK traži od BiH hitne izmjene Zakona o krivičnom postupku

    spot_imgspot_img

    Zvaničnica Evropske komisije zadužena za zapadni Balkan Genoveva Ruiz Calavera upozorila je vlasti u Bosni i Hercegovini da moraju što prije riješiti problem izmjena Zakona o krivičnom postupku, jer o tome ovisi ne samo sigurnost Bosne i Hercegovine, već i sigurnost država članica Evropske unije.

    Direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU-a u Sarajevu je boravila kako bi posredovala u još jednom krugu pregovora o reformama pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine u koje su uključeni predstavnici različitih nivoa vlasti u ovoj zemlji.

    Izmjene Zakona o krivičnom postupku među ključnim su otvorenim pitanjima kojih rješavanje treba ubrzati ako Bosna i Hercegovina želi napredovati na putu prema članstvu u Uniji, istaknula je evropska zvaničnica novinarima.

    Dva suprotstavljena prijedloga

    Evropska komisija očekuje da taj problem bude riješen do samita država zapadnog Balkana u Londonu 9. i 10. jula, rekla je.

    “Bilo bi obeshrabrujuće ako do londonske konferencije ne bi bile usvojene izmjene Zakona o krivičnom postupku”, kazala je Ruiz Calavera.

    Očekivane izmjene ovog zakona blokirane su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje su u postupku dva suprotstavljena prijedloga, a predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ranije su upozorili da onaj koji su predložili zastupnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine nije u skladu s evropskim standardima.

    Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Josip Grubeša (HDZ BiH) odbacio je ličnu odgovornost za blokade proistekle iz različitih tumačenja koliko bi ubuduće mogle trajati mjere posebnog nadzora u složenim istragama protiv organiziranog kriminala i korupcije, kao i ko bi i pod kojim uvjetima mogao računati na imunitet i status zaštićenog svjedoka.

    “To je sada na Domu naroda [Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine] i odgovornost je na zastupnicima [delegatima]”, kazao je Grubeša.

    BiH na redu nakon Albanije i Makedonije

    Ruiz Calavera je upozorila da se u ovom slučaju ne radi samo o tome hoće li biti vladavine zakona u Bosni i Hercegovini i efikasne borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, nego i o činjenici da je to direktno povezano sa sigurnošću država članica Unije.

    To su konkretni koraci koji trebaju pokazati da je Bosna i Hercegovina doista opredijeljena za članstvo u EU, što je pravac u kojemu napreduju sve druge države zapadnog Balkana, rekla je ona.

    Nakon ocjene da Albanija i Makedonija iduće godine mogu očekivati početak pregovora o članstvu, u EK-u sada žele da Bosna i Hercegovina bude prva iduća država koja će krenuti tim putem, objasnila je.

    Ruiz Calavera i Grubeša u ponedjeljak su najavili da treba očekivati usvajanje nove revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, koja predviđa da taj proces bude okončan do 2023. godine.

    Pocesuiranje i u susjednim državama

    “Ta tema itekako opterećuje bosanskohercegovačko društvo”, kazao je Grubeša.

    Dodao je da je cilj najsloženije predmete ostaviti državnom pravosuđu, a ostale delegirati nižim pravosudnim nivoima.

    Nova strategija predviđa i da neke predmete Bosna i Hercegovina prepusti na procesuiranje susjednim državama, ako one za to iskažu zanimanje.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    three × one =

    Čitano

    Povezani članci