More

    EK: BiH mora hitno izmijeniti Izborni zakon

    Evropska komisija (EK) je u utorak usvojila Godišnji paket proširenja, uključujući sedam pojedinačnih izvještaja o zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj.

    - Advertisement -

    Bosna i Hercegovina (BiH) mora hitno izmijeniti Izborni zakon kako bi se osiguralo pravilno organizovanje izbora u oktobru 2018. i nesmetana provedba izbornih rezultata, jedan je od zaključaka Evropske komisije (EK), javlja Anadolija, prenosi Otisak.ba.

    EK je u utorak usvojila Godišnji paket proširenja, uključujući sedam pojedinačnih izvještaja o zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj.

    EK je u izvještaju za BiH preporučila da svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rješavanje pitanja oko Doma naroda Federacije.

    U izvještaju se spominje i 2010. godina kada je Ustavni sud donio odluku o poštivanju demokratskih prava građana Mostara za glasanje na lokalnim izborima te je navedeno da se ona tek treba provesti.

    “Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje Zakona o akcizama, negativno su uticale tenzije između vladajućih koalicionih stranaka i opstrukcije od strane opozicionih stranaka u parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, što je dovelo do usporavanja tempa reformi”, navodi se u izvještaju te dodaje da se Reformska agenda učinkovito provodila kada su državni i entitetski nivoi sarađivali na koordiniran način.

    EK je u izvještaju istakla da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju “Sejdić-Finci” i drugim povezanim slučajevima.

    Kako navode, na funkcionisanje Predsjedništva BiH uticalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedništva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike.

    EK podsjeća da je Vijeće ministara BiH usvojilo još strategija za cijelu zemlju u oblastima kao što su okoliš i ruralni razvoj, ali napominje da je provedba brojnih reformi kasnila zbog nedostatka dogovora.

    “S iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja Zakona o akcizama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije. Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim finansijama tek trebaju da se usvoje. Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionisati u junu 2017. godine s pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Evropske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek treba da se usvoji”, navodi se izvještaju.

    EK ocjenjuje da je BiH u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i da tokom prošle godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba da se usvoji. Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na kantonalnom nivou povećala je rizik od politizacije.

    EK navodi da BiH ima određeni nivo spremnosti u pogledu svog pravosudnog sistema. Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno posmatrano, reforme napreduju sporim tempom.

    Također ocjenjuje da postoji određeni nivo spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije, ali napominje da je ona široko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost.

    EK navodi da BiH ima određeni nivo spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala i da je postignut određeni napredak.

    Navodi da su potrebni značajni napori u vezi s finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i poboljšanje saradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom.

    U izvještaju piše da je postignut i određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina, ali da su potrebna suštinska unapređenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava.

    Neophodan je i sveobuhvatniji i integrisani pristup populaciji Roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija.

    EK navodi da se usaglašavanje BiH sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU tek treba unaprijediti, dok kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati.

    Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, BiH je, prema ocjeni EK, postigla određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.

    “Određena poboljšanja poslovnog okruženja su postignuta, a finansijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti tržišta rada, povezane sa slabim obrazovnim sistemom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicionom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna”, navodi se u izvještaju EK.

    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceAnadolija

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    + fifty six = sixty five