More

    Džemal Smajić: Strane sudije su ustavna kategorija!

    - Advertisement -

    Milorad Dodik je jučer ponovio kako neće podržati nijedan zakon dok ne bude riješeno pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    Džemal Smajić, delegat u Domu naroda BiH (SBIH), u komentaru na Dodikove izjave podsjeća na jedan član Ustava.

    U članu VI. 1d) Ustava BiH utvrđeno da “za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”. Ovdje ističem dejtonsku formulaciju “da se zakonom može predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kaže Smajić i dalje pojašnjava:

    Sadašnji način je da četvero sudija bira Predstavnički dom Federacije, a dvoje sudija Narodna Skupština manjeg bh entiteta. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.

    Dodaje da se prema tome uopće ne dovodi u pitanje ustavno pravo predsjednika Evropskog suda za ljudska prava da bira troje sudija.

    Zakonom se može predvidjeti samo drugačiji način pripreme njegove odluke o izboru troje sudija Ustavnog suda BiH. Na primjer, da se pored konsultacija sa Predsjedništvom vrše konsultacije i sa Ustavnim sudom BiH ili sa predsjednikom Suda BiH (ili budućeg Vrhovnog suda BiH) i sl., a nikako (bez izmjene Ustava BiH) da se zakonom derogira ustavno pravo predsjednika Evropskog suda za ljudska prava – kaže Smajić.

    Dodaje da je “nadalje, potrebno razjasniti kauzalnu vezu između ovoga sui generis rješenja kojim je predviđeno postojanje trojice stranih sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, koje je u Dejtonu ugrađeno u Ustav BiH”.

    Ovdje se radi ne o bilo kojim sudijama i ne bilo kojem predsjedniku nekog suda, nego upravo Evropskog suda za ljudska prava. Zašto? Zato što je u samom Ustavu BiH (Anex 4 DMS), član II/2. propisano da “prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

    Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.” Također, kao Anex I uz Ustav BiH su pridodati dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini. Tih dodatnih sporazuma je ukupno petnaest. O primjeni naprijed navedenih propisa svojim znanjem, stručnošću i iskustvom brinu strane sudije kao trajna ustavna kategorija sve dok se, eventualno, ne promjeni Ustav BiH – zaključuje Smajić, prenose vijesti.ba.

    Otisak.ba

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    thirty six ÷ = 6