Dragan Čović: HDZ BiH neće biti kočničar u sastavljanju Doma naroda FBiH

    U ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH govorio je o optužbama da sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom želi uspostaviti Vijeće ministara BiH, a potom blokirati uspostavu vlasti u FBiH, optužbama da ruši BiH, odluci CIK-a BiH o Domu naroda, hoće li HDZ BiH izabrati svoje izaslanike, NATO i europskom putu BiH, ali i otkrio šta će ubuduće raditi.

    Foto: AA

    Uopće ne gledam, niti slušam optužbe kako sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom želim što prije konstituisati Vijeće ministara BiH, a kočiti uspostavu vlasti u FBiH, jer su postale besmislene već jedno duže vrijeme, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

    “Uvjeren sam da je Hrvatska demokratska zajednica BiH kroz ove opće izbore, zajedno sa partnerima koji čine Hrvatski narodni sabor, poslala vrlo jasnu poruku. Pa čak smo prvu vladu napravili upravo u zapadnoj Hercegovini, mislim, što se tiče županija. Tamo gdje mi to možemo, mi ćemo sve završiti, vjerujem, do kraja siječnja/januara 2019. godine, jer nema niti jednog razloga da ne završimo. Naravno, gdje imamo kapacitet i izborni i koalicijski da to možemo uraditi”, poručio je Čović.

    On je rekao da, kad je riječ o formiranju novog saziva Vijeća ministara BiH, što se tiče HDZ-a BiH, moglo je sve biti završeno do sada.

    “Treba nam treći partner, bošnjački partner. Nadam se da smo definiranjem Kolegija postavili osnovu za tog trećeg partnera u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (SDA). Sada očekujem da Predsjedništvo BiH, to je konačno njihov zadatak, kaže ko je mandatar. Meni je vrlo jasno predočeno od onoga ko treba predložiti mandatara, a to je SNSD, da je to Zoran Tegeltija. I ako se to uradi od Predsjedništva BiH, rokovi zakonski teku, znači da mi Vijeće ministara BiH realno možemo imati do sredine ili do kraja prvog mjeseca 2019. godine, u zavisnosti o tome kakvi su rokovi postavljeni. Tako da neke priče o blokadama su besmislene već dvije ili tri godine. Ja sam se naslušao planova A, B, C ili ko zna kakvih, koji nekome padnu na pamet. A, upravo od tog bh. bloka, koji definira svoju poziciju na bošnjačkoj političkoj sceni ili bh. političkoj sceni, čujem kako će blokirati, kako će spriječiti… To nikada niste čuli od mene osobno, bilo kojeg suradnika u HDZ-u BiH, samog HDZ-a ili HNS-a. Tako ćemo mi nastaviti i dalje”, poručio je predsjednik HDZ-a BiH.

    – Ambijent antibošnjačkog djelovanja nema veze sa stvarnošću – 

    Čović također kaže kako će za uspostavu Vlade Federacije BiH biti potrebno vrlo jasno urediti zakonski okvir. Podsjećajući kako je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo određene odluke o raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH, on kaže da će se u narednom periodu vidjeti kako će sve to završiti.

    “Vidjet ćemo kako će sve to završiti. Sigurno smo nešto kazali oko toga što mislimo o tim odlukama, kako ih gledamo kao takve, ali ako one zažive u konačnici, onda mi bez problema možemo početi raditi na konstituisanju Doma naroda Parlamenta FBiH. Tako da bilo kakvo prozivanje, neka ostane onima koji ih i definiraju kao prozivku. Ja se njima stvarno ne želim baviti”, rekao je Čović.

    Ističe kako je  “već navikao” i na optužbe da je uz MIorada Dodika glavni rušitelj Bosne i Hercegovine, ali da “to uopće ne sluša”.

    “Jer, otprilike, oni koji nešto govore, govore, prije svega, o sebi, pa onda o nekom drugom sadržaju. Pa, i ja kada nešto govorim, govorim, prije svega, o sebi, pa onda o svom okruženju u kojem djelujem politički i životno. Tako, vjerujem, i oni koji slično rade. Ono što je napravilo veliku štetu i meni osobno i prostoru oko mene je stvaranje jednog ambijenta antibošnjačkog političkog djelovanja, persone ili političke opcije koju ja predstavljam ili grupacije stranaka koju predstavljam, što apsolutno nema ništa zajedničko sa stvarnošću, sa realnošću. Ali, ja bih to prepoznao i kao strategiju tih koji to rade i djelomično su uspjeli. Pazite, ako su oni uspjeli izabrati dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, jednog u ulozi ili uredu nekadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH, znači djelomično uspijevaju. Nadam se da u konačnici neće, jer to će značiti ogromne probleme za Bosnu i Hercegovinu. Ako neko gradi Bosnu i Hercegovinu, to je Dragan Čović, to je HDZ BiH i to je ovaj blok stranaka koji je okupljen oko nas u HNS-u, i to europsku Bosnu i Hercegovinu, sa vrlo jasnim euroatlanskim projektom, na kojem smo najviše radili. I, naravno, koliko god se vi trudite da radite, drugi rade neku opoziciju tom procesu, i onda vama to pokušavaju staviti na teret. Naravno da ne mogu uspjeti”, smatra predsjednik HDZ-a BiH.

    Navodi kako je izborni proces definirao vrlo jasnu njegovu i poziciju Hrvatske demokratske zajednice BiH. Rezultat postignut na izborima 7. oktobra ove godine ocjenjuje kao veliki uspjeh HDZ-a BiH, kakav nije postignut od izbora 1996, odnosno da 22 godine nisu imali bolji rezultat na izborima.

    “Tako da nam to daje za pravo da nastavimo s takvom politikom za Bosnu i Hercegovinu koja će biti apsolutno država tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih žitelja koji žive zajedno sa nama. To je europska Bosna i Hercegovina, čije standarde mi ne postavljamo nego upravo europski projekat. Tim standardima ćemo se morati prilagoditi. Prema tome, svi oni koji maštaju o nekoj drugoj Bosni i Hercegovini uvijek će imati problem sa mnom, bez obzira na to bio ja neki profesor, bio predsjednik stranke ili ko zna šta ću raditi u narednih pet ili deset godina. Ja, prije svega, želim dobro ovom ambijentu, svojoj domovini i, naravno, svim narodima u BiH i svima onima koji žive u ovom političkom ambijentu koji gradimo kao Hrvatska demokratska zajednica BiH unazad nekoliko godina. Mislim da to radimo dosta uspješno i koliko se god trudili ovi drugi da to razgrade, ja mislim da to ne uspijevaju”, ističe Čović.

    – Kako izabrati Bošnjake i Srbe u Širokom i Hrvate u Goraždu –

    Rješenjem Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, kako kaže Čović, HDZ BiH nije zadovoljan.

    “To ni izbliza ne odgovara realnoj potrebi jednog političkog projekta Bosne i Hercegovine, europske Bosne i Hercegovine. Jer, ako imate tri konstitutivna naroda, konstitutivnost je nadustavna kategorija, onda ste morali osigurati da u kolektivnim institucijama svaki narod bira svoje predstavnike. Sada, ako govorim konkretno o Domu naroda Parlamenta FBiH, ako imate 17 predstavnika u Klubu izaslanika hrvatskog naroda Doma naroda, kako to neko može biti zadovoljan time da u pet prostora vam neko omogući da vi čak i birate te predstavnike, a u drugih pet kantona će vam neko drugi to evidentno izabrati. Pa, naravno, da time ne možemo biti zadovoljni. A, druga stvar je što je Ustavni sud BiH vrlo jasno kazao što misli oko tog procesa. Ono što je stavljeno izvan snage u Izbornom zakonu BiH trebalo je popuniti kroz instituciju zakonodavca, a to je Parlamentarna skupština BiH, a nikako neko Središnje izborno povjerenstvo BiH. Naravno, ja sam uvjeren da Središnje izborno povjerenstvo BiH ima određene ovlasti kada je u pitanju implementacija izbornih rezultata. Ovdje sada govorimo o Izbornom zakonu BiH i jasno je ko je zakonodavac što se toga tiče”, smatra Čović.

    Oko ovoga slijedi još puno aktivnosti, smatra Čović, dodavši da će se odlučivati i o apelacijama Ustavnom sudu BiH među kojima je i ona Borjane Krišto, predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    “Krišto je podnijela apleciju koja stoji već godinu dana i čeka, a tiče se upravo ovoga, kako rasporediti mandate. Upravo se tiče Ustava Federacije BiH, odnosno svega onoga što se pokušalo čuti ovih dana iz dijela Federacije BiH kako se mora zadržati da se iz svake županije/kantona bira predstavnik jednog naroda. Moje pitanje je kako ćete izabrati Bošnjaka u Širokom Brijegu ili u Zapadnoj Hercegovini?Ili kako ćete izabrati srpskog predstavnika u Zapadnoj Hercegovini, ako znamo da tih predstavnika uopće nema. Pa, kako će ih onda biti u skupštini? Ili kako ćete izabrati Hrvata u Goraždu? Apsolutno nemoguće, ako znate da tamo živi, ne znam, da ne povrijedim bilo koga, ali mislim da se mjeri sa desetak osoba koji su tu i iskazali su svoje nacionalno opredjeljenje kao Hrvati na posljednjem popisu 2013. godine. Znači, to je evidentno, jasno kršenje nečega što je osnova funkcioniranja ove države, a to je konstitutivnost, to je legitimnost predstavljanja. S te strane, tražit ćemo rješenja kojima ćemo, naravno, izboriti se za ono što mislimo da treba u Bosni i Hercegovini osigurati, a to je jednakopravnost tri naroda dok imamo ovakav Ustav”, naveo je Čović.

    Nada se da će BiH nekada promijeniti i Ustav, ali za to treba, veli Čović, suglasnost svih strana. Izmjene Ustava BiH, zaključuje, ne može niko izvana nametnuti.

    “Ne može to niko nametnuti. Ako neko više poziva da će nam neko nametnuti izvana – neće. To smo dobili 1995. i nikada više. Mi moramo stvoriti europski ambijent da bi onda u nekoj laganoj proceduri, jer treba dvotrećinska većina, promijenili Ustav. A, kada promijenimo taj Ustav, onda možemo možda i promišljati drugačije uređenje. U ovome trenutku jasno je, to je dejtonsko, Aneks 4 ga je jasno postavio na svoje mjesto i mi to moramo poštivati”, ističe Čović.

    – Osigurati jednakopravnost naroda – 

    HDZ BiH, uprkos stavu da se ne slaže sa propisanim rješenjima oko načina izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, ako se odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH potvrdi, neće biti kočničar u izboru predstavnika iz kantona u FBiH, tvrdi Čović.

    “Ne, zašto bismo kočili? Evo, mi se ne slažemo i sa izborom da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali to su činjenice, i tome se ne može suprotstaviti. To je nešto što je zapisano u zakonu, što god vi mislili o tom zakonu. Tu smo vrlo jasni. Ja sam se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, svjestan iskušenja, nadajući se da niko neće zloupotrijebiti ono što su manjkavosti tog zakona. Na isti način je oko domova naroda. Ako to bude ono što je formalno zaživjelo, pa hvala Bogu da ćemo popuniti, i tu nema dileme. Pa, evo, mi smo već krenuli. Jedna županijska vlada među prvima je napravljena. Uopće o tome nismo pričali, a to je završeno”, navodi Čović.

    Kaže, kada im neka institucija koja je za to ovlaštena, a to je Središnje izborno povjerenstvo BiH, da naputak vremenski i svaki drugi koji treba, i vrlo jasno se veže za Dom naroda Parlamenta FBiH, proces će što se tiče HDZ-a BiH biti okončan.

    “To su jasne procedure, nije prvi put da to radimo. HDZ BiH i naši partneri će taj posao odraditi među prvima. To je tako. Ali, nećemo stati. Nećemo šutjeti. Ukazivat ćemo na sve manjkavosti Izbornog zakona BiH, izbornog procesa i morat ćemo u konačnici provesti odluku Ustavnog suda BiH”, naveo je Čović.

    Predsjednik HDZ-a BiH govorio je i o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda koju je donio Sabor Hrvatske, te optužbama da se radi o uplitanju u unutrašnje stvari BiH.

    “Ako bi sada govorili ko se upliče u rad Bosne i Hercegovine, pa ima li iko u ovom svijetu da se ne upliće u naš rad. Postoji li ijedna administracija koja je ovdje u Sarajevu, u svom djelovanju, diplomatskom, da nije svakodnevno u medijima, koja definira šta treba uraditi od pravosuđa, Izbornog zakona BiH. Čuli smo komentare kada je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo i nešto uradilo, prvo se od tih diplomacija čulo, od tih administracija, šta misle o tome, pa tek onda od zvaničnika BiH. Tako da tog uplitanja ima i previše. Mi smo navikli na taj ambijent. Što se tiče Vlade Republike Hrvatske, odnosno Sabora Republike Hrvatske, ta zemlja, odnosno njen Ustav ima vrlo jasne odredbe koji se tiču pozicije hrvatskog naroda u BiH i skrbi ili brizi o poziciji Hrvata izvan Republike Hrvatske sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Republika Hrvatska je jedan od supotpisnika i Washingtona i Daytona i Sporazuma u Parizu, koji je nakon Daytona potpisan tako da tu postoje same obveze”, mišljenja je Čović.

    – Deklaracija u Saboru je otvorila raspravu o stanju – 

    Što se tiče same Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je usvojio Sabor Hrvatske, Čović kaže kako ona za njega ne znači ništa posebno.

    “Za mene mnogo više znači da je otvorena rasprava o situaciji koju sada imamo. Ne možemo prešutiti da jedan narod po treći put bira hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Za razliku od nekih prethodnih izbora, ovaj puta smo imali odluku Ustavnog suda BiH koja je kroz svoje obrazloženje jasno definirala legitimnost predstavljanja. Tako da ovaj put je grubo povrijeđen, ja bih rekao i Ustav, bez obzira na to što neki o tome šute. Jer Ustav nije samo jedan članak koji definira članove Predsjedništva BiH. Ima tu puno drugih članaka koji govore opet o članovima Predsjedništva BiH, komunikaciji sa domovima naroda… E, sad, kako će neko komunicirati sa Domom naroda u kojem će taj Dom kazati da je za njega taj član Predsjedništva BiH nelegitiman. Kako će takav član Predsjedništva BiH komunicirati svoje pravo ustavno, prije svega. Tako da, da ne ulazim dalje puno oko toga, jer puno je kazano, ja sam duboko uvjeren da je Republika Hrvatska napravila jednu veliku uslugu”, cijeni Čović.

    Deklaracija je otvorila raspravu, kako kaže, “i čuli smo komentare koji su išli u prilog toj Deklaraciji i protiv nje, ovisi s kojeg političkog spektra se ona doticala”.

    “Ali, ja sam duboko uvjeren da je s te strane napravljena korist, da smo ponovno u javnosti otvorili raspravu o poziciji hrvatskog naroda šta god o tome ko mislio. Prvo što trebamo osigurati jednom narodu da bi se on osjećao jednakopravnim je da ima svoje legitimne predstavnike. Ako vam Ustav kaže da imate hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da imate Klub Hrvata u Domu naroda, isto mislim za Bošnjake i Srbe, onda po logici stvari te predstavnike trebaju birati predstavnici tih naroda. Posljednji popis je definirao koliko je jednog, drugog ili trećeg naroda u BiH, koliko je onih koji se tako ne izjašnjavaju i oko toga se ne može pretjerano spekulirati. Na nama je sada da to riješimo u jednom stabilnom ambijentu, nikako u kriznom ambijentu, jer moj pristup ovom poslu koji radim nije kroz krizu nešto rješavati. Nego, riješiti dok još sustav funkcionira. On sad kako-tako funkcionira i mi za to vrijeme moramo riješiti Izborni zakon BiH, da otklonimo za sva vremena ovo što nam se desilo na izborima u desetom mjesecu 2018. godine”, kaže Čović.

    Iza izbora lokalnih, koji su za dvije godine, u Mostaru se mogu napraviti izbori, ocijenio je Čović, a za četiri godine ili kada već budu opći izbori, da se može u miru birati u jednoj pluralnoj, višestranačkoj atmosferi.

    “I hrvatskog, kao i druga dva člana Predsjedništva BiH, birati bez straha da će vam to neko svojim glasovima izabrati”, navodi Čović.

    – NATO put se ne može zaustaviti –

    Ističe da se NATO put BiH neće zaustaviti i da je to sasvim izvjesno. Dodaje kako mi sada ne govorimo o NATO-u nego, prije svega, o aktiviranju Akcijskog plana za članstvo (MAP).

    “Šteta što to nije urađeno u sedmom mjesecu. To je također jedan vid, ja bih rekao, dobro izbrušene diplomacije, miješanje u unutarnje stvari BiH. Pa, zašto ovo što smo dobili sada u dvanaestom mjesecu, moje je pitanje, nismo dobili u sedmom mjesecu? Pa da imamo jednu relaksiranu atmosferu. Mogli smo do sada napraviti puno stvari. Vjerojatno bi onaj odgovor na Upitnik dodatni bio završen što se tiče kandidacijskog statusa. Zašto nismo dobili kandidacijski status za EU? To je taktiziranje predstavnika, moćnih predstavnika EU, da nam se šalju poruke kako bi nekom zavrtali ruke, vršili određeni pritisak po onom modelu nekad je batina, nekad je mrkva… Ali, taj put je neminovan. Bosna i Hercegovina isključivo tim putem može ići, drugog puta nema. Tako da ja duboko vjerujem u taj put prema Zapadu, prema Briselu, kako ga god ko doživljavao, će ići. Hoće li nama za taj put trebati kandidacijski status, odnosno otvaranje poglavlja još dvije godine ili pet godina, ne znam. Da sam u nekoj drugoj poziciji, možda bih govorio, kao što sam i do sada govorio o rokovima. Govorio bih o rokovima, ne bi se ja plašio koliko će biti kočničara na tom putu”, rekao je Čović.

    Uvjeren je da će vrlo brzo, zajedno sa Crnom Gorom i Srbijom, i Bosna i Hercegovina završiti svoj pregovarački proces i dobiti kandidacijski status te da je posve siguran da će pomenute države u paketu ući u EU.

    – Predsjednik, profesor i mogući delegat – 

    Govorio je i o svom budućem djelovanju u Bosni i Hercegovini.

    “U izvršnoj vlasti sigurno neću biti. To je sasvim izvjesno. Da li u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, vidjet ćemo još malo sa kolegama kako to stoji. Tu sam sjedio, ovo je ured u kojem sam bio prije četiri ili pet godina (intervju sniman u kabinetu člana Kolegija Doma naroda PS BiH). I za to postoje male mogućnosti. Realno da je najvjerojatnije moja sudbina, ta politička, vezana za stranku još neko vrijeme dok ne završimo sve procese i jedna profesorska u osnovi. Ali, evo, da ne isključimo i nekakve mogućnosti. Postoji mogućnost da se kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH još uvijek artikulira nešto politički kada sam osobno u pitanju. Ali, vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca oko toga”, poručio je Čović.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    eighteen ÷ = nine