More

    Dodik mobiliše srpsku dijasporu za pobjedu na izborima

    Predsjednik RS-a svjestan je da su njegove poruke neutemeljene u stvarnosti, ali on igra na jak nacionalni osjećaj ljudi koji žive u iseljeništvu.

    - Advertisement -

    Piše: Jasmin Agić

    Da je dijaspora važan dio političkih kalkulacija političara iz BiH pokazala je i posjeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i entitetske premijerke Željke Cvijanović srpskim iseljeničkim zajednicama u Austriji i Njemačkoj. Obilaženje zajednica iseljenika ne bi bilo uopšte upitno da visoki entitetski zvaničnici nisu iskoristili priliku da ponovo dovedu u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine kao države i negiranju postojanje bosanskog jezika. Osim toga, Dodik je posebice naglasio da neće nikada doći do objedinjavanja iseljeničkih zajednica u nešto što bi se nazivalo „bosanska dijaspora“.

    Dodikova okrenutost dijaspori sasvim je razumljiva, jer je iseljeništvo izvor prihoda, a u zadnje vrijeme se s njim ozbiljno računa i kao na izbornu bazu. Poruke s kojima se Dodik obraća publici u zapadnoj Evropi imaju za cilj da mobilišu emocije potencijalnih glasača i uvijek su u okviru njihovog okvira očekivanja, kaže politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić.

    „Ofanziva na dijasporu“

    „Ja mislim da je neka “ofanziva” na dijasporu počela, govorim iz entiteta RS-a, uopšte funkcionera iz RS-a, prije dvije godine nešto intenzivnije, na dijasporu u smislu investiranja i donošenja i pokretanja poslova. Mislim da su sadašnje aktivnosti vezane i motivisane izbornom kampanjom i da se nastoje pridobiti glasovi ljudi koji se nalaze izvan entiteta i da je to onaj na neki način presudni motiv te tzv. ofanzive koja se izvodi van granice BiH. Što se tiče samih poruka koje smo dobijali, one predstavljaju kontinuitet u politici koja vodi fokusiranju isključivo na etničku zajednicu iz koje se dolazi. Ona nema prefiks bh., ona ostaje na fonu negiranja, odnosno jedne vrste ignorantskog odnosa prema BiH kao državi i to je ono što predstavlja jednu vrstu kontinuiteta kojoj svjedočimo zadnjih deset godina“.

    I politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić smatra da je posjeta Milorada Dodika iseljeničkim zajednicama u Austriji i Njemačkoj iskorištena u predizborne svrhe. Predsjednik Republike Srpske svjestan je da je kod ljudi koji žive u zapadnoj Evropi nacionalni sentiment još uvijek jako izražen i upravo na tim emocijama gradi politiku svojih javnih obraćanja.

    „Već smo navikli ne samo u BiH već širom svijeta da se izbori dobijaju na lažima i na onome šta političari govore biračima, na onome što oni žele čuti. Ove godine je izuzetno popularna dijaspora i vidimo da su se svi „razletjeli“ širom svijeta skupljajući glasove dijaspore, jer ovdje su dobili podršku onih koji vjeruju u njihova obećanja. Ovdje se zna, tačno je razdvojeno ko je za koga pa nemaju manevarskog prostora u BiH tako da dodatne glasove traže u dijaspori. Naravno ljudi u dijaspori, iako su otišli u zapadne zemlje razvijene demokratije, još uvijek imaju jak nacionalni osjećaj prema svom narodu prvenstveno, a ne prema BiH. Zbog toga je takva retorika i Dodika i Željke Cvijanović, negirajući BiH i potencirajući RS, obećavajući neko srpsko jedinstvo iako i sami znaju da do toga nikada neće doći. To znaju oni i dijaspora, ali nekako im je to lijepo čuti i na taj način pokušavaju dobiti njihovu podršku, jer većina ljudi koji su gore više od 20 godina više se nikada neće vratiti u BiH“.

    Politika kontinuiranog negiranja BiH

    Topić, ipak, insistira da se uoči paradoks Dodikovog djelovanja ne samo sada u dijaspori nego cjelokupnog njegovog političkog ponašanja u posljednjoj deceniji. Dodik kontinuirano sprovodi politiku negiranja državne BiH i njenih institucija, a istovremeno se ne odriče resursa i benifita koje mu donosi.

    „Vi nemate razliku, jer je to jedna politika koja se vodi i unutar same Bosne i Hercegovine, znači negiranje države Bosne i Hercegovine i pokazuje cjelokupni bh. paradoks samo što se sada nije odvijala ta vrste politike i prakticiranja te vrste politike na teritoriji BiH već se odvijala izvana. Mi imamo deset godina jednu politiku kontinuiteta koja negira državu BiH koja predstavlja jednu vrstu ignorisanja BiH i hoću da govorim o toj vrsti paradoksa koji je prisutan u bh politici, to znači da vi imate jedan sloj političara koji aktivno svojom politikom negiraju institucije, negiraju svaku vrstu identifikacije, ali rekla bih onu vrstu identifikacije koja nosi emotivnu konotaciju i emotivan odnos prema državi, a na drugoj strani crpite sve one institucionalne resurse i sve benefite koje vam daje pripadnost državi BiH“.

    Dijaspora je prije svega izvor financija, ali u stanju zahuktale političke borbe na nju se računa i kao na potencijalnu izbornu bazu, kaže Topić koja podsjeća da se dijaspora do sada pokazala kao politički indiferentna prema političkim prilikama u domovini.

    „Cjelokupna BiH, rekla bih, živi zahvaljujući dijaspori. Ako gledamo doznake od kojih živimo i koliko novca se priliva zahvaljujući našim građanima koji žive i rade u inostranstvu to je jedna ogromna stavka i zahvaljujući toj stavci mogu da kažem da građani unutar BiH preživljavaju. Da nema tih doznaka iz inostranstva bilo bismo još siromašniji i jadniji. U ovom političkom smislu dijaspora ne glasa. Znači ona većina građana koji žive vani vjerovatno neće iskoristiti svoje građansko pravo tako da je pitanje ulaganja i koristi odnosno benefita koji možete dobiti iz te akcije po meni lično vrlo minimalno. Međutim, ako imate situacije gdje su neizvjesni ishodi izbora, gdje će se računati svaki glas, gdje će biti bitan svaki glas onda mislim da se tim dijelom i na taj način može i razumjeti ulaganje u svakog pojedinca i njegov glas“.

    Poruke neutemeljene u realnosti

    Dodikove poruke da nikada neće doći do objedinjavanja iseljeničkih zajednica u „bosansku dijasporu“ sasvim su neutemeljene u realnosti, kaže Ivana Marić koja Dodikovu radikalnu retoriku doživljava kao ispoljavanje straha.

    „Dodik može pričati šta hoće, dovoljno bi bilo da je otišao u samo jedan disko klub pa da vidi da je ta dijaspora ujedinjena. Mogu oni imati odvojena udruženja, ali oni se druže zajedno u tom dalekom svijetu. Što ih manje bude sve će se više približavati. Dodik se hvata za svaku slamku spasa, jer su njemu ovi izbori egzistencijalni, ovdje se odlučuje ne samo o tome da li će biti član Predsjedništva BiH nego da li će uopšte ostati u politici, jer njegova popularnost opada i dovedena je u pitanje njegova politička i eventualno lična egzistencija. Dodik mora ići na sve ili ništa i zbog toga je ovako radikalna retorika iako je i sam svjestan da to što priča nije istina i da to neće uspjeti“.

    Korištenje predstavništava Republike Srpske u predizborne svrhe je nekorektno kaže Marić ali ističe da je i sam značaj takvih institucija sasvim ograničen. Dodiku su predstavništva potrebnija da stvara dojam kako je RS autonomna nego da ih koristi kao mjesta koja će generirati investicije i ulaganja.

    „Značaj tih institucija ili predstavništava nije veliki i posebno u svijetu nije veliki, ali Dodik dobro zna da to pije vode u BiH, u RS-u da se predstavlja kao da je Republika Srpska zasebna država pa može imati i svoja predstavništva širom svijeta. Svaka Njemačka pokrajina ima svoje predstavništvo u Briselu, Kanton Sarajevo ima predstavništvo tamo. Njihov značaj je informativni i za privlačenje investicija i nemaju nikakav politički značaj niti mogu predstavljati politički entitete. To je nešto slično kao i referendumi koje je Dodik najavljivao, znao je da ih ne može ni provesti ni implementirati ali je narod volio slušati o nekom eventualnom referendumu i nadali su se o referendumu o otcjepljenju. Predstavništva su uobičajena pojava za složene države koja zastupaju prvenstveno ekonomske interese tog dijela iz kojeg dolaze“.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    fifty one − = forty five