Dodik i dalje na američkoj ‘crnoj listi’

    Washington smatra da osobe s 'crne liste' ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regiji.

    Sredinom januara prošla je godina otkad je predsjednik RS-a Milorad Dodik stavljen na crnu listu [Fena]

    Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i dalje je na “crnoj listi” Sjedinjenih Američkih Država.

    Naime, Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, odnosno Ured za kontrolu stranih sredstava objavio je konsolidovanu listu osoba pod sankcijama te države.

    Riječ je o tehničkom potezu kako bi podaci o osobama koje se, po različitim osnovama, nalaze na “crnoj listi” SAD-a bili dostupniji i pregledniji, s obzirom na to da se važeća lista konstantno dopunjuje.

    Posljednjih sedmica nekoliko osoba uvršteno je na listu onih protiv kojih SAD nameće više vrsta finansijskih i političkih sankcija, a na osnovu odluka u vezi s krizom u Ukrajini, borbom protiv terorizma ili pritiskom na Sjevernu Koreju.

    Kad je riječ o sankcijama protiv osoba s Balkana, a na osnovu ranije predsjedničke izvršne uredbe, nije bilo nikakvih izmjena u posljednjih godinu dana. Sredinom januara prošla je godina otkad je predsjednik RS-a Milorad Dodik stavljen na crnu listu i on je i dalje na njoj.

    Trumpova odluka

    Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump sredinom prošle godine donio je odluku o zapadnom Balkanu, kojom se produžavaju vanredne mjere koje je prije 17 godina donio bivši američki predsjednik George W. Bush. Odluka, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a.

    Bush je 26. juna 2001. donio izvršnu uredbu kojom se proglašava da su ugroženi interesi SAD-a od pojedinaca i organizacija u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu.

    Ona predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za haške optuženike i približno 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Washington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regiji.

    Na osnovu te Bushove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati te kojima se u SAD-u blokiraju imovina i novčane transakcije.

    Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koji djeluje u okviru američkog Ministarstva finansija.

    Na ranije objavljenoj listi, između ostalih, jesu Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Sonja Karadžić-Jovičević, Momčilo Krajišnik, Ljiljana Zelen-Karadžić i Aleksandar Karadžić. Tu su, također, Milovan Bjelica, Ljubomir Borovčanin, Stojan Župljanin, Duško Sikirica, Milan Simić, Hasan Čengić, Bakir Alispahić, Ljubo Ćesić, Valentin Ćorić, Savo Krunić, Zoran Petrić i Naser Keljmendi.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    fifty six − fifty two =