More

    Deseci hiljada ljudi odaju počast vukovarskim žrtvama

    Povećan fond za razvoj Vukovara, iz kojeg ljudi odlaze u potrazi za boljim životom.

    - Advertisement -

    Deseci tisuća ljudi odali su počast ubijenim Vukovarcima na Dan sjećanja žrtve Vukovara.

    Hrvatska državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, čime su odali počast žrtvi toga grada u ratu u Hrvatskoj i obilježili 26. obljetnicu stradanja grada heroja.

    U spomen na stradale u agresiji JNA i paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine, zajednički vijenac položili su i svijeće zapalili predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković.

    Počast stradalima polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala su i izaslanstva vukovarskih branitelja te grada Vukovara, a potom su vijence položila i svijeće zapalila i druga brojna izaslanstva među kojima i grada Zagreba te brojnih drugih hrvatskih gradova, županija te veteranskih i stradalničkih udruga.

    Molitvu za poginule i nestale molio je đakovački i osječku nadbiskup monsinjor Đuro Hranić, dok je misu zadušnicu na groblju predvodio požeški biskup Antun Škvorčević.

    Do Memorijalnog groblja deseci tisuća sudionika obilježavanja Dana sjećanja došli su u koloni od vukovarske bolnice, u kojoj je održan komemorativni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”.

    Deseci tisuća ljudi, koji su u Vukovar došli iz svih krajeva Hrvatske i okolnih država, bili su zaogrnuti hrvatskim zastavama.

    Nakon polaganja vijenaca na groblju, predsjednica Hrvatske, predsjednik Sabora i premijer polažu vijence i na mjestu masovne grobnice na Ovčari.

    Žene u crnom: Kontinuitet srpske politike koja je dovela do zločina

    U Beogradu, počast žrtvama akcijom u središtvu grada počast odali su Inicijativa mladih za ljudska prava i “Žene u crnom”.

    Okupljeni su nosili transparente “Žene u crnom za mir i pravdu”, “Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru” i “Odgovornost”, kao i crvene ruže u rukama.

    Aktivist “Žena u crnom” Stefan Milosavljević rekao je da uličnom akcijom ta organizacija želi izraziti suosećanje i solidarnost sa žrtvama, a da će u nedjelju prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

    On je rekao kako i 26 godina nakon zločina, Srbija u kontinuitetu opstruira suđenja za ratne zločine i pokazuje kontinuitet politike koja je dovela do zločina na prostoru Jugoslavije te da u negira i reltivizira zločine koji su se dogodili.

    Povećan fond za razvoj Vukovara

    Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je kazao da je donijeta odluka da se za 50 posto poveća fond za razvoj Vukovara, uglavnom namijenjen gospodarstvu.

    Dodao je da je doneseno niz odluka o novim objektima te da su otvoreni bazeni u Vukovaru, a slijedi otvaranje Arhiva. Nastoje također pomoći svim mjerama Ministarstva regionalnog razvoja i drugih ministarstava u poticanju gospodarstva.

    “Vladi je Vukovar izuzetno važan, moja komunikacija s gradonačelnikom Penavom je praktički stalna, čujemo se svaka dva do tri tjedna, koordiniramo aktivnosti i vjerujem da će taj niz mjera koje ćemo donositi u mandatu ove Vlade omogućiti i ostanak ljudi u Vukovaru, ali i vraćanje određenog broja ljudi u grad”, kazao je.

    U dvorištu Vukovarske bolnice, gdje se održava komemorativni program, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović rekla je novinarima kako je Vukovaru nužno osigurati budućnost – “da Vukovar ostane ovdje i da ljudi ostanu u Vukovaru”.

    Komentirajući odnose Hrvatske sa Srbijom, kazala je kako je razgovor potreban u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, posebice pitanja nestalih osoba koje je, istaknula je, potrebno riješiti što prije.

    “Već su učinjeni neki koraci, i već sam nekoliko puta kazala kako će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali to ne znači da ne možemo razgovarati”, dodala je.

    ‘Da se Vukovar i Srebrenica nikad ne ponove’

    Vukovarskim žrtvama počast odaju i građani Srebrenice, gdje je 1995. počinjen genocid.

    Izaslanstvo općine Srebrenica na čelu sa predsjednikom Skupštine općine Srebrenica Alijom Tabakovićem, zamjenikom načelnika općine Nerminom Alivukovićem i predstavnicima učesnika “Marša mira Srebrenica – Odžak – Vukovar” sastala se sa gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom.

    Na sastanku se razgovaralo o povezivanju Srebrenice i Vukovara, javlja Anadolija.

    Penava je istakao da mu je čast da primi delegaciju iz Srebrenice.

    “Ova dva grada su povezana po sudbini. Voljeli bismo da to nije tako nego da su neki drugi razlozi. Ipak, moramo raditi na boljoj budućnosti i životu građana. Svake godine mi odajemo počast žrtvama genocida. Naši ljudi imaju maraton od Vukovara do Srebrenice. Nastavit ćemo na povezivanju Srebrenice i Vukovara”, rekao je Penava.

    Tabaković je kazao: “Mi smo došli da odamo počast žrtvama Vukovara. I zaista nam je drago da je gradonačelnik našao vremena da nas primi. Poruka je jasna, da se nikad i nikome ne ponove Srebrenica i Vukovar”.

    Ubijeni i nestali

    Službeni podaci govore da je tijekom tri mjeseca opsade Vukovara ubijeno i ranjeno 2.299 vojnika, ubijeno je i nestalo 2.580 civila, a u masovnim grobnicama pronađeni su posmrtni ostaci 1.333 žrtve.

    Vukovar je svjedočio i najvećem pokolju ratnih zarobljenika na farmi Ovčara, gdje su JNA i srpske paravojne postrojbe likvidirale 260 vojnika i civila, većinom pacijenata vukovarske bolnice.

    Do 12.000 granata padalo je dnevno na grad, najmanje 7.000 Vukovaraca odvedeno je u logore, dok je njih 22.156 prognano iz Vukovara.

    Srušene su 8.272 obiteljske kuće, ukupno je oštećeno 5.580 stanova, a ratna šteta u gospodarstvu procijenjena je na milijardu eura.

    Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se ove godine okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, obilježena je i 26. godišnjica masakra u Škabrnji u kojemu je 18. studenoga 1991. poginulo 86 civila i branitelja.

    Godišnjica stradanja Škabrnje

    Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić osvrnuo se na to što za stradanja u Škabrnji nitko nije odgovarao.

    “Nažalost, to je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Ja se nadam da će organi progona i istrage ustrajati na tome da nikada nećemo prestati s utvrđivanjem toga tko su ti monstruozni počinitelji u Škabrnji, ali i u svim drugim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. I dok je svijeta i vijeka zbog poruke i mladima da se nikada više ne ponovi, moramo ustrajati na tome i kazniti sve počinitelje”, poručio je Brkić.

    Potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića novinari su također pitali može li se dogodit katarza bez da itko odgovara za zločine u Škabrnji, na što je on odgovorio da to nije dobro.

    “Mislim da ti ljudi koji su odgovorni moraju odgovarati i zadaća našeg pravosuđa je da se to dogodi”, rekao je Krstičević.

    Toga 18. studenoga 1991. pripadnici bivše JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića te srpskih paravojnih postrojbi ušli su u Škabrnju, nakon čega su mučili i ubili 43 civila i 15 vojnika.

    Dan kasnije ušli su i u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 civila, preživjele seljane protjerali, a imovina je zapaljena ili opljačkana.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    eight + 1 =