Dedeić: Iskustvo upotrijebiti u svrhu razvoja Brčko distrikta BiH

Lik i djelo Ismeta Dedeića, direktora Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH, došlo je pod lupu u posljednjoj epizodi Otiskovog specijala u kojem ga je ugostio voditelj i urednik Admir Kadrić.

Svjestan polarizirajućih reakcija koje njegov gost izaziva među građanima Brčko distrikta BiH, Kadrić se ipak odlučio dotaknuti tema koje prevazilaze okvire trenutnog dnevno-političkog konteksta i povesti razgovor u smjer Dedeićevih sfera djelovanja o kojima se često u javnosti spekulira.

Ismet Dedeić nije milioner…“ jasno je rekao Dedeić za sebe kada je Kadrić potegao pitanje o imovinskoj kartici svoga gosta. „Ja potičem iz porodice koja je bila izuzetno bogata; moja žena također potiče iz porodice koja je bila izuzetno bogata. Završili smo škole i ja i moja žena, radili 45 godina i imamo određeni nivo standarda u nekretninama u zemljišnim posjedima.“

Na dalje propitivanje o ovome, Dedeić je ipak zaključio svoj odgovor rečenicom: „Nisam milioner, ali u nekretninama jesam milioner.“

Dedeić je tokom razgovora u nekoliko navrata spominjao ne samo akumulirano bogatstvo, već je obrazložio i svoj akumen u polju razvijanja privrede.

„Laser nije baš bila firma koja je bila na dobrom glasu“, započeo je Dedeić, te nastavio da obrazlaže svoju sposobnost dizanja te firme na noge, tačnije kako je prije rata bio direktor kojeg su pozicionirali na mjesto direktora u firmama kako bi ih izvukao iz kriza.

Osvrnuo se i na svoje privredno djelovanje izvan Bosne i Hercegovine. Kao izbjeglica u Švedskoj imao je je firmu te se, kako navodi „bavio prodajom opreme i mehanizaciju za eksploataciju šuma u Crnoj Gori.“

Svoju vezu sa Crnom Gorom je u istom dahu obrazložio svojim porijeklom; vezanost za Brčko kao neko ko ovo podneblje doživljava svojim gradom o kojem se ne ustručava govoriti ni sa historijsko-naučnog aspekta, potvrđuje njegovu želju da ono prosperira i napreduje.

Ova povezanost sa gradom Brčko ne staje na privrednom planu. Dedeićevo zalaganje za bilježenje i istraživanje migracija u Brčkom urodilo je plodom naučnim skupom na tu temu na kojem je, kako on navodi, „učestvovalo više od dvadeset imanentnih stručnjaka i historičara“. On lično se također pozabavio temom Jevreja u Brčkom, tačnije o njihovom nestanku iz Brčkog tokom i nakon Drugog svjetskog rata.

Kadrić je repertoarom pitanja načeo i teme koje se (pored imovinske kartice njegovog gosta) tiču i projekata koji poput spomenika obilježavaju Brčko i ne jenjavaju iz javnog mnijenja kada je riječ o Ismetu Dedeiću. Konkretno, na pitanje o hotelu kod Mercatora koji svojom markantnom fasadom godinama stoji van upotrebe Dedeić navodi kako je on u tom slučaju bio samo „odabran da vodi investiciju“, a ne da ju je i ugovarao.

„Zapelo je što nisu ispunjene obaveze iz protokola koje je tadašnja vlast potpisala s investitorom da će donijet propis o igrama na sreću na vrijeme, to je osnovni problem“, objasnio je Dedeić, te je dodao da se radi o hotelu koji je jedan od najmodernijih hotela na Balkanu, da ima kockarnicu, ali i najbolju salu za kulturna dešavanja.“

O ovom projektu Dedeić zaključuje: „To da je moje, to bi radilo istog dana.“

U svoju biografiju Dedeić može upisati i rad na projektu Arizona koja je prema njemu postavila temelje multietničke saradnje i koja je svojevremeno donosila Brčkom velike poreske prihode.

Kadrić je gosta upitao i o planovima za budućnost, te načeo temu koja se u javnom mnijenju Brčko distrikta često spominje: njegove godine.

„Kad bih osjetio jednog trenutka da moje zdravstveno stanje i godine koče razvoj, odmah bih se ja sklonio za sekundu“, obrazložio je Dedeić te je pozvao na koncu intervjua da je otvoren za sve sugestije i konstruktivne kritike od strane građana Brčko distrikta koje bi Brčko unaprijedilo.

Dijelove razgovora na teme iz ovog članka možete pogledati na ovim minutama:

  • 6:00 Laser
  • 8:00 Švedska
  • 10:00 Memorija brčanskih migracija
  • 32:00 Hotel kod Mercatora
Cijela emisija
Autorica: Emina Osmić Hajdarević