Nesaglediva je šteta nastala u ulici Đoke Mazalića na Marijinom Dvoru 17. maja 1992. godine. Izgorjela je zgrada, a s njom i fundus od 5.268 rukopisa Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu: rukopisi Kur’ana, teološke rasprave, djela iz prava, sufizma, islamske filozofije, rukopisi iz područja prirodno-matematičkih nauka, djela iz historije, geografije…
U plamenu su zauvijek nestala i djela autora o kojima ništa ne znamo niti ćemo imati prilike saznati. Izgorjele su tapije – svjedočanstva o vlasništvu zemljišta u Bosni i Hercegovini tokom osmanskog perioda. Ovaj barbarski čin rezultat je srpskog agresorskog granatiranja Instituta. Od prijeratnih 5.263 kodeksa preostala su samo 52, među kojima su neki djelimično nagoreni, da svjedoče o barbarskom uništenju neponovljivog stvaralaštva zauvijek izgubljenog za svjetsku nauku i kulturu.
Orijentalni institut osnovala je Vlada NR Bosne i Hercegovine 1950. godine. Istovremeno je uspostavljena i Katedra za orijentalistiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na taj način Fakultet i Institut dopunjavali su se u aktivnostima i radu u orijentalistici. Kao samostalna naučna institucija, Institut sistematski i planski sakuplja, obrađuje, izučava i objavljuje arhivsku i rukopisnu građu na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.
Osim toga, proučavao je i proučava islamsku umjetnost, a jedan mu je od najvažnijih zadataka izučavanje opće i kulturne historije Bosne i Hercegovine u doba osmanske vladavine. Od osnivanja do danas radili su tu najbolji orijentalisti ovih prostora.
Arhiva Instituta bila je podijeljena u četirima dijelovima: Manuscripta Turcia imala je 7.156 dokumenata nastalih u periodu od XVI do XIX stoljeća, Zbirka sidžila-kadijskih protokola bila je značajna za izučavanje lokalne historije i sadržavala je 66 sidžila iz perioda od XVII do XIX stoljeća, zatim Vilajetski arhiv s oko 200.000 dokumenata iz posljednjih trideset godina osmanske uprave u BiH te Zbirka tapija – dokumenata o posjedovanju zemljišta na području svih kadiluka u BiH iz druge polovine XIX. stoljeća.
Stav.ba//Otisak.ba
