Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić danas će sa parlamentarnim zastupnicima razgovarati o novom prijedlogu seta zakona o akcizama te pokušati dobiti podršku za njegovo usvajanje nakon što su prethodni prijedlozi u parlamentu ‘oboreni’ već četiri puta, saznaje Al Jazeera.
Sastanci se dešavaju dok iz Evropske unije stižu nova upozorenja – iako je BiH nedavno uspjela da pristupi Transportnoj zajednici čime su joj omogućena bespovratna sredstva i zajmovi za četiri infrastrukturna projekta, zemlja će izgubiti stotine milione eura ukoliko ne usvoji prijedlog o povećanju akciza na gorivo do kraja ovog mjeseca.
Današnje razgovore sa Zvizdićem potvrdili su nam zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta BiH iz Demokratske fronte i Socijaldemokratske partije BiH, koji su, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS) i Nezavisni blok, do sada bili protiv usvajanja predloženih izmjena, smatrajući da bi to bio novi udar na džep građana te zahtijevajući kontrolu utroška sredstava ili njihovo osiguravanje iz drugih izvora.
Prema saznanjima naših sagovornika, novi prijedlog bi trebao uključivati povećanje akciza za deset feninga, umjesto dosadašnjih prijedloga da se one povećaju za 15 feninga.
“Gospodin Zvizdić će pokušati približiti taj stav oko akciza. Postoje neke glasine, ono što ja znam, neće se ići na povećanje od 15 feninga nego za deset i, koliko sam ja razumio neke osobe koje rade na tome, čini mi se da će se jedan dio tih akciza onda izdvajati za zdravstvo i poljoprivredu, što je po meni nonsens jer su to ionako mala sredstva za cestogradnju da bi bila i za poljoprivredu i za zdravstvo, to je nemoguće”, kaže Damir Bećirović, zastupnik iz DF-a, stranke koja je do sada bila protiv povećanja akciza.
‘Ne postoji parlamentarna većina za usvajanje zakona’
Kako kaže, postoje i saznanja da će se predložiti i formiranje novog tijela, koje će, dodaje, na neki način kontrolisati utrošak akciza.
“Što je opet, po mom mišljenju, nemoguće, jer se radi o sredstvima koja će ići prema entitetima, tako da ćemo vrlo teško prihvatiti i taj revidirani prijedlog. Imao sam prošle sedmice sastanke i sa nekim zvaničnicima iz ambsada Njemačke, Češke i Švedske, i oni na neki način pokušavaju približiti te stavove. Međutim, ne vidim mogućnost da ovo Vijeće ministara uopšte ima kapacitet da radi bilo šta po tim pitanjima.”
Bećirović zaključuje da će DF vrlo teško promijeniti stav kada su u pitanju akcize te naglašava da ne postoji parlamentarna većina u Predstavničkom domu za usvajanje zakona.
Mirsad Mešić, zastupnik SDP-a u ovom domu, također je potvrdio sastanak sa predsjedavajućim Vijeća ministara.
“Pa ćemo vidjeti šta će biti. Ne mogu ništa govoriti, jer nismo još vidjeli novi prijedlog. Ako su uradili ono što smo mi tražili, onda možemo razgovarati.”
SDP je ranije istupao sa stavom da se radi o “novom nasrtaju na građane”, da trenutna vlast u tri godine nije uspjela izgraditi ni metar novog autoputa te da povećanje akciza dolazi u obzir uz smanjenje doprinosa i povećavanje minimalne plate.
“Prihvatljivo bi bilo da se utvrdi mehanizam kontrole trošenja tih sredstava na način da Parlament ima značajniji utjecaj u kontroli prikupljanja i utroška tih sredstava i svakako donošenja benefita poljoprivrednicima u okviru plavog dizela ili nekog drugog načina”, kaže Mešić.
Nova zapošljavanja i privredni rast
Ipak, za pojedine ekonomske stručnjake odbijanje povećanja akciza na gorivo u Parlamentu bila bi prava tragedija za BiH. Smatraju da je prijedlog zakona dobar budući da je jasno definisano da se radi o namjenskim sredstvima od povećanja akciza, a ne kao do sada sredstvima koje će ići direktno u budžet.
“Bez ikakvih promjena, upravo u onom obliku koje su ranije predložene akcize, treba ih hitno usvojiti, naravno, sa idejom da će sredstva ići namjenski u izgradnju infrastrukturnih projekata. To je tragedija za BiH da zbog dnevnopolitičkih interesa pojedinačnih poslanika u Parlamentu mi gubimo tako značajna sredstva”, smatra Muris Čićić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Za njega usvajanje zakona ne predstavlja udar na džep građana, već upravo suprotno – nova zapošljavanja i privredni rast.
“Ako ostane kao što je ranije predloženo povećanje za 15 feninga po litru, to znači da prosječno auto koje prelazi oko 10.000 kilometara godišnje i troši šest do osam litara goriva, to na nivou godine znači 100 KM više, što znači mjesečno nekih osam i po maraka više. A s druge strane dobijamo 100 kilometara autoputa, angažman građevinske operative najmanje tri do četiri godine, što znači na hiljade radnika zaposleno, plus započinjanje investicionog ciklusa. Sve te pare koje se ulože troše se na materijale, mašine, plate itd. Efekte će osjetiti cijela država, to je po mojoj procjeni neki utjecaj od 0.5 posto na rast BDP-a, što je ogroman efekat za sve nas”, objašnjava.
S ovim se slaže i Matej Živković, ekonomski analitičar i profesor na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini, koji naglašava da je zakon potrebno usvojiti ako BiH želi sredstva od EU.
Napominje da se, prema prijedlogu o povećanju akciza, sredstva dobijena od toga moraju trošiti namjenski na izgradnju putne infrastrukture, što će, dodaje, donijeti novi investicioni ciklus kroz zapošljavanje, porast potrošnje, a to bi dovelo i da podizanja privrednog rasta u BiH.
Na kritike opozicije da će to biti novi udar na građane, odgovara da se to ne bi previše osjetilo s obzirom na pozitivne efekte koje bi donijelo.
“Koliko je meni poznato sada se radi o deset feninga, prihodi naftne industrije su takvi da oni dijelom mogu akceptirati te nove namete, prema tome recimo da to bude tri feninga, prevaljivanje preko leđa građana bilo bi samo u kontekstu podizanja eventualno cijene nafte za par feninga, ali sam duboko uvjeren da se ne bi osjetilo kroz neki opći porast cijene.”
Prema mišljenju Živkovića, ukoliko BiH želi partnera onda mora pokazati da je ozbiljna država.
“Ne možete od drugih tražiti da vas financiraju a da sami niste spremni nešto uložiti”, zaključuje.
