More

    Bukvić: Graditelj je imao kulturnu funkciju

    - Advertisement -

    Bio je to 26. juli 1977. godine kada je svjetlo dana ugledao prvi broj brčanskog lista Graditelj. Ovaj datum je odabran kako bi se simbolično obilježio predstojeći Dan ustanka naroda i narodnosti SR Bosne i Hercegovine, ali i povodom “velike godine Titovih jubileja”, kako je pisalo na naslovnoj strani.

    “Ne dobija ovaj grad i ova sredina prvi put svoje glasilo. Još pedesetih, a potom šezdesetih godina, izlazile su, u dva navrata i, na žalost, gasile se novine našeg kraja. Slučajno preuzimamo format lista iz pedesetih godina, ali nikako ne želimo i njegovu sudbinu”, pisalo je u početnom obrazloženju lista.

    List je izlazio dva puta sedmično sve do kraja osamdesetih. Redakciju su činili: Ivan Bereš, Uzeir Bukvić, Dušan Delić, Vahida Hadžić, Zejćir Hasić, Sead Hasović, Boško Lomović, Atah Mahić, Ostoja Nikolić, Nikola Pejić, Nedim Rifatbegović i Dobrila Stevanović. Zamjenik urednika bio je Ostoja Nikolić.

    Za Otisak o Graditelju smo razgovarali s nekadašnjim članom redakcije, dugogodišnjim novinarom i književnikom Uzeirom Bukvićem. Bukvić je netom stigao iz hladne Švedske u vrele julske dane u Bosni i Hercegovini. Temperaturni šok i umor od dugog putovanja nisu ga spriječili da se prisjeti dana kada se stvarao Graditelj.

    “Graditelj je zapravo nastavak brčanskih novina. Bila je jedna pauza kada u Brčkom nije bilo novine i onda je odlučeno da se pokrene gradska novina koja je izlazila dvaputa mjesečno”, objasnio je Bukvić.

    “Naziv Graditelj izabran po graditeljima pruge Brčko-Banovići.”

    Zanimljiva je Bukvićeva anegdota o tehničkom uredniku Mehmedu Đipi, koji je radio prelom lista.

    “On bi sjeo na voz iz Sarajeva za Vinkovce, putovao cijelu noć, došao u Brčko, odspavao dva sata u fotelji i onda bi mu Fata, naša kafe-kuharica, napravila veliku džezvu crne kahve i onda bi počela ta njegova čarolija.”

    Naglasio je da Graditelj nije bio samo novina i da je on imao i jednu “kulturnu funkciju”, jer su se oko lista, “naročito u vrijeme dok je rađen prelom, okupljali i pisci i pjesnici i karikaturisti”, pa je tako i brčanski karikaturist Husein Hanušić tamo “počinjao”.

    “Graditelj je važio je za jedne od najboljih lokalnih novina u Bosni i Hercegovini”, podcrtao je Bukvić.

    A pored kulturne, list je prema Bukviću, imao i “obrazovnu funkciju” jer su tu “na neki način svi počeli da uče kako se piše”, posebno uz mentorstvo reportera Isnama Taljića i Nedima Rifatbegovića, prvog urednika Graditelja.

    Bukvić ne krije da je u tom periodu bilo pokušaja da se mediji cenzurišu. Istaknuo je da nikada nije “podlegao nekoj diktaturi” i da je “ipak najviše zavisilo od tebe samog kao autora.” On smatra da je danas neke novinare moguće kupiti i da se u novinarstvu “izgubio opšti smisao za istinu”.

    A kako je to nekada izgledalo? Za Otisak smo prelistali prvo izdanje lista i izdvojili najzanimljivije.

    Na naslovnoj strani: ko drugi nego “drug Tito”, a iznad njegove fotografije naslov: “Julske vatre slobode”. Tekst je govorio o početcima prvih partizanskih akcija u Brčkom i sjećanjima na “sve one koji su pali za slobodu”.

    Na slijedećoj strani fotografija susreta Tita i Stane Zagorac koja je opisana kao “naša sugrađanka, radnica kombinata Interplet […] i polaznica Političke škole Saveza komunista u Kumrovcu.”

    “Bila sam srećna, presrećna, ali i uzbuđena. Nisam nikako mogla sebi predstaviti kako će izgledati taj moj prvi susret s drugom Titom. No, sve je ispalo da ne može biti ljepše”, rekla je Stana za Graditelj.

    U segmentu koji je bavio kulturom moglo se pročitati o “teškim danima” Amaterskog pozorišta Vaso Pelagić.

    Graditelj je kudio i hvalio vlast. Tako u jednom članku ističe se da su otvorene male knjižnice u selima Bukvik, Zovik i Ražljevo. S druge strane pisalo se o školama u Krepšiću i Gornjem Vukšiću koje su proglašene opasnim zbog urušavanja.

    Molili su se građani da racionalnije koriste vodu; zabilježena su sjećanja Muzafera Derviševića o prvom brčanskom listu; a predstavljena je i mala anketa “Kako provodite vikend?”.

    “Pravo da vam kažem, meni i nije do vikenda. Imam dvoje odrasle djece, žena mi nije zaposlena i ja slobodne dane koristim – za dopunsku zaradu”, odgovorio je poštar Sulejman Hadžić za malu anketu.

    Svakako da je i dan-danas aktuelna tema za julskih vrućina nemogućnost kupanja na Savi. Tako je u ovom broju Mehmedalija Islamović, profesor, pisao redakciji: “Mi Brčaci posljednjih godina nemamo ljeta, jer od kada je Sava postala zagađena – ništa od kupanja. […] Nije li vrijeme da se razmišlja o izgradnji plivačkog bazena na Ficibajeru?”

    “Brčaci među najboljima”, glasio je naslov o Kajak-kanu klubu Haris Suljić, a za odbojkaše i fudbalere Jedinstva pisalo je da su “najviše kidali živce navijačima”.

    Građanima su stizale čestitke povodom Dana ustanka od brčanskih firmi Bimeksa, Pirometala, Interpleta, Jugobanke, Bimala i 7. aprila.

    Za slobodno vrijeme preporučeni su Radio-Brčko, Galerija Rizah Štetić, Narodna biblioteka Ahmet Kobić i filmovi u kinima Radnik, Oslobođenje i Dom kulture.

    I mi ćemo preporučiti građanima našu gradsku Biblioteku, koja danas nosi novo ime, ali u sebi krije zabilježene trenutke iz prošlosti baš kao što je i ovaj primjerak Graditelja. I da zaključimo riječima ljetopisca Mula Mustafe Bašeskije: “Što se pamti nestaje, šta je zapisano ostaje.”

    Autorica: Emina Osmić Hajdarević
    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img