Bukvić: Graditelj je imao kulturnu funkciju

Bio je to 26. juli 1977. godine kada je svjetlo dana ugledao prvi broj brčanskog lista Graditelj. Ovaj datum je odabran kako bi se simbolično obilježio predstojeći Dan ustanka naroda i narodnosti SR Bosne i Hercegovine, ali i povodom “velike godine Titovih jubileja”, kako je pisalo na naslovnoj strani.

“Ne dobija ovaj grad i ova sredina prvi put svoje glasilo. Još pedesetih, a potom šezdesetih godina, izlazile su, u dva navrata i, na žalost, gasile se novine našeg kraja. Slučajno preuzimamo format lista iz pedesetih godina, ali nikako ne želimo i njegovu sudbinu”, pisalo je u početnom obrazloženju lista.

List je izlazio dva puta sedmično sve do kraja osamdesetih. Redakciju su činili: Ivan Bereš, Uzeir Bukvić, Dušan Delić, Vahida Hadžić, Zejćir Hasić, Sead Hasović, Boško Lomović, Atah Mahić, Ostoja Nikolić, Nikola Pejić, Nedim Rifatbegović i Dobrila Stevanović. Zamjenik urednika bio je Ostoja Nikolić.

Za Otisak o Graditelju smo razgovarali s nekadašnjim članom redakcije, dugogodišnjim novinarom i književnikom Uzeirom Bukvićem. Bukvić je netom stigao iz hladne Švedske u vrele julske dane u Bosni i Hercegovini. Temperaturni šok i umor od dugog putovanja nisu ga spriječili da se prisjeti dana kada se stvarao Graditelj.

“Graditelj je zapravo nastavak brčanskih novina. Bila je jedna pauza kada u Brčkom nije bilo novine i onda je odlučeno da se pokrene gradska novina koja je izlazila dvaputa mjesečno”, objasnio je Bukvić.

“Naziv Graditelj izabran po graditeljima pruge Brčko-Banovići.”

Zanimljiva je Bukvićeva anegdota o tehničkom uredniku Mehmedu Đipi, koji je radio prelom lista.

“On bi sjeo na voz iz Sarajeva za Vinkovce, putovao cijelu noć, došao u Brčko, odspavao dva sata u fotelji i onda bi mu Fata, naša kafe-kuharica, napravila veliku džezvu crne kahve i onda bi počela ta njegova čarolija.”

Naglasio je da Graditelj nije bio samo novina i da je on imao i jednu “kulturnu funkciju”, jer su se oko lista, “naročito u vrijeme dok je rađen prelom, okupljali i pisci i pjesnici i karikaturisti”, pa je tako i brčanski karikaturist Husein Hanušić tamo “počinjao”.

“Graditelj je važio je za jedne od najboljih lokalnih novina u Bosni i Hercegovini”, podcrtao je Bukvić.

A pored kulturne, list je prema Bukviću, imao i “obrazovnu funkciju” jer su tu “na neki način svi počeli da uče kako se piše”, posebno uz mentorstvo reportera Isnama Taljića i Nedima Rifatbegovića, prvog urednika Graditelja.

Bukvić ne krije da je u tom periodu bilo pokušaja da se mediji cenzurišu. Istaknuo je da nikada nije “podlegao nekoj diktaturi” i da je “ipak najviše zavisilo od tebe samog kao autora.” On smatra da je danas neke novinare moguće kupiti i da se u novinarstvu “izgubio opšti smisao za istinu”.

A kako je to nekada izgledalo? Za Otisak smo prelistali prvo izdanje lista i izdvojili najzanimljivije.

Na naslovnoj strani: ko drugi nego “drug Tito”, a iznad njegove fotografije naslov: “Julske vatre slobode”. Tekst je govorio o početcima prvih partizanskih akcija u Brčkom i sjećanjima na “sve one koji su pali za slobodu”.

Na slijedećoj strani fotografija susreta Tita i Stane Zagorac koja je opisana kao “naša sugrađanka, radnica kombinata Interplet […] i polaznica Političke škole Saveza komunista u Kumrovcu.”

“Bila sam srećna, presrećna, ali i uzbuđena. Nisam nikako mogla sebi predstaviti kako će izgledati taj moj prvi susret s drugom Titom. No, sve je ispalo da ne može biti ljepše”, rekla je Stana za Graditelj.

U segmentu koji je bavio kulturom moglo se pročitati o “teškim danima” Amaterskog pozorišta Vaso Pelagić.

Graditelj je kudio i hvalio vlast. Tako u jednom članku ističe se da su otvorene male knjižnice u selima Bukvik, Zovik i Ražljevo. S druge strane pisalo se o školama u Krepšiću i Gornjem Vukšiću koje su proglašene opasnim zbog urušavanja.

Molili su se građani da racionalnije koriste vodu; zabilježena su sjećanja Muzafera Derviševića o prvom brčanskom listu; a predstavljena je i mala anketa “Kako provodite vikend?”.

“Pravo da vam kažem, meni i nije do vikenda. Imam dvoje odrasle djece, žena mi nije zaposlena i ja slobodne dane koristim – za dopunsku zaradu”, odgovorio je poštar Sulejman Hadžić za malu anketu.

Svakako da je i dan-danas aktuelna tema za julskih vrućina nemogućnost kupanja na Savi. Tako je u ovom broju Mehmedalija Islamović, profesor, pisao redakciji: “Mi Brčaci posljednjih godina nemamo ljeta, jer od kada je Sava postala zagađena – ništa od kupanja. […] Nije li vrijeme da se razmišlja o izgradnji plivačkog bazena na Ficibajeru?”

“Brčaci među najboljima”, glasio je naslov o Kajak-kanu klubu Haris Suljić, a za odbojkaše i fudbalere Jedinstva pisalo je da su “najviše kidali živce navijačima”.

Građanima su stizale čestitke povodom Dana ustanka od brčanskih firmi Bimeksa, Pirometala, Interpleta, Jugobanke, Bimala i 7. aprila.

Za slobodno vrijeme preporučeni su Radio-Brčko, Galerija Rizah Štetić, Narodna biblioteka Ahmet Kobić i filmovi u kinima Radnik, Oslobođenje i Dom kulture.

I mi ćemo preporučiti građanima našu gradsku Biblioteku, koja danas nosi novo ime, ali u sebi krije zabilježene trenutke iz prošlosti baš kao što je i ovaj primjerak Graditelja. I da zaključimo riječima ljetopisca Mula Mustafe Bašeskije: “Što se pamti nestaje, šta je zapisano ostaje.”

Autorica: Emina Osmić Hajdarević