Buduća doktorica iz Janje: Potrebno je otvoriti edukacione centre

    Izvor: Fena
    Autor teksta: Anadolija (preuzeto sa portala N1 televizije)

    Lejla Alihodžić ima 19 godina i dolazi iz Janje. Svoje redovno obrazovanje je nastavila u Tuzli na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Lejla je buduća doktorica, kadar koji je izrazito deficitaran u povratničkim zajednicama širom RS-a.

    “Izuzetno je važno povećati broj prilika za nove generacije koje završavaju škole. Također, vrijedi napomenuti da postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama, te pomoći u svakom segmentu, ali je potrebno postaviti te prilike na svoje mjesto i omogućiti mladim ljudima da budu korisni članovi svoje zajednice”, poručila je Lejla.

    Janja je jedno od najvećih povratničkih zajednica u entitetu Republika Srpska, te u mnogim svojim segmentima predstavlja primjer održivog povratka.

    “Kroz saradnju sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica dobila sam priliku da učestvujem u program stipendija. Ta podrška znači mnogo više od samo novčane, s obzirom da ta vrsta uvezivanja mladih ljudi koji vode porijeklo iz povratničkih sredina može unaprijediti šanse za neke saradnje u budućnosti. Većini djece koja su stipendisti ovog programa školovanje bi bez toga bilo onemogućeno. Istovremeno, važno je da ostane ta veza između nekog ko ode na studij u Tuzlu ili Sarajevo i mjesta iz kojeg dolaze. Potrebno bi bilo u lokalnim zajednicama otvarati edukacione centre za mlade, koji bi bili baza i nekog neformalnog segmenta obrazovanja, ali i mjesto gdje bi mi koji smo ranije imali priliku primiti pomoć prenijeti svoje znanje na generacije koje dolaze”, zaključila je Lejla.

    Lejla je danas izvanredan student Medicinskog fakulteta, ali izazovi koji je se vezuju za Janju, ali i druge povratničke sredine ostaju njena briga.

    “Zajedno moramo raditi na tome da uklonimo diskriminaciju po nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj osnovi u školama u RS-u. Ne smijemo imati stanje gdje se negira bosanski jezik, gdje se ne poštuje obaveza realizacije nacionalne grupe predmeta. Štaviše, neka pitanja koja su relativno i regulisana na nivou osnovnog obrazovanja, uopšte ne postoje na nivou srednjih škola, u ovom smislu. Pored tih pitanja, potrebno je praktično unaprijediti školstvo, posebno područne škole kojima treba jačanje nastavnog kadra, nastavnih pomagala, ali i osiguranje osnovnih sredstava za rad”, poručila je Lejla.